Sjećate se nastavka popularne serije videoigara Doom? Evo informacija zašto je toliko poseban
Originalni je Doom svojom brutalnošću proslavio žanr pucačina tokom 90-ih godina prošlog stoljeća. U novije je doba ta brutalnost pala u drugi plan pojavom kvazi-realističnog napucavanja u videoigrama iz serijala Call of Duty i Battlefield.
Nakon hororu orijentiranog Dooma 3, razvojni tim id Software krenuo je razvijati Doom 4, koji se trebao odvijati na planeti Zemlji, donijeti režiranu akciju te filmičnost poput Call of Duty videoigara. Na sreću fanova, taj Doom 4 je bio otkazan nakon šest godina razvoja, te je odlučeno da će sljedeća videoigra biti totalni reboot inspiriran rock’n’rollom.
Povratak Dooma u originalnu formu najavljen je 2014. godine, a prvu pravu prezentaciju dobili smo 2015. godine. U 15-minutnom prikazu gameplaya fanovi su ostali oduševljeni prizorima kidanja i komadanja demona, kao i sveopćim ugođajem videoigre kojega je pratila žestoka muzika. Bila je to futuristička pucačina s fantazijom moći kakvu nove generacije igrača do tada još nisu vidjele.
Požar u Sarajevu: Vatrogasci na terenu
Doom je po mnogočemu bio suprotnost modernih pucačina. Leveli su mu bili dizajnirani tako da se igrača nije poticalo na skrivanje u zaklonu, a nije bilo ni automatskog obnavljanja energije. Moglo se nositi hrpu oružja i nije bilo potrebe reloadati to oružje. Kretanje je bilo brzo, za razliku od realističnih i tromih pucačina.
Novost za Doom serijal bile su tzv. Glory eliminacije, koje su se mogle aktivirati nakon nanošenja određene štete protivniku, a izvodile su se tako da se igrač približi protivniku, potrga ga i zauzvrat si vrati malo energije.
Doom je bio linearna igra s 13 levela, ali su ti leveli imali više različitih ruta i skrivenih prolaza. Leveli su isto tako bili prilično prostrani, za razliku od Dooma 3, te su od igrača tražili da u žestokim bitkama iskorištava prednosti terena. Reboot je bio vjeran originalnom Doomu po raskošnom i egzotičnom oružju kojim se napucavalo poznate, samo malo redizajnirane demone.
Igra je osim single-player kampanje imala i sadržajan multiplayer. Bilo je ponuđeno devet mapa, nekoliko klasičnih modova, pa čak i kreator levela zvan SnapMap. Ništa od toga nije Doomu donijelo veliku popularnost u kompetitivnoj zajednici, ali videoigra je kao paket bila toliko dobro prihvaćena da je ta činjenica postala nevažna.
Doom je 2016. godine bio nominiran za brojne nagrade, a na The Game Awardsu je uspio odnijeti titulu najbolje akcijske igre u konkurenciji Battlefielda 1, Overwatcha, Titanfalla 2 i Gears of Wara 4. Mada konkretni podaci o prodajnim rezultatima nisu dostupni, poznato je da se PC verzija u prvih godinu dana prodala u više od dva miliona primjeraka. Uspjeh igre doveo je do još boljeg nastavka, Doom Eternala, kojega se igralo 2020. godine, piše HCL.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.