Naučnici stvorili nove "žive robote" - ovi sad imaju sjećanja

Naučnici su stvorili nove "žive robote" koji imaju sjećanja i sposobni su se sami sastaviti.

"Ksenoboti" (Xenobots) su ažurirana verzija bioloških strojeva koji su prvi put predstavljeni prošle godine. Ove robote su od stanica žaba napravili naučnici s Univerziteta Tufts i Univerziteta Vermont.

Sićušni strojevi mogu izvoditi mnoštvo zadataka i radnji, uključujući kretanje, pomjeranje drugih stvari i prikazivali su kolektivno ponašanje, u smislu kao da su dio roja tih robota.

Nova verzija uključuje širok niz nadogradnji.

Sad se mogu okupiti u veće tijelo iz mnoštva pojedinačnih stanica, ne trebaju mišićne stanice za kretanje i imaju memoriju koja se može koristiti za bilježenje stvari koje im se događaju. Brži su od prve verzije te imaju duži životni vijek. Pritom, još uvijek mogu zajedno raditi kao kolektiv i izliječiti se.

Istraživači kažu da bi ih se moglo dodatno nadograditi kako bi se dodalo mnoštvo drugih mogućnosti koje bi se mogle koristiti za poboljšanje okoliša ili u zdravstvu.

Ali oni bi također mogli pomoći u rasvjetljavanju odgovora: kako se tačno ćelije - poput onih koje čine čovjeka - udružuju i tvore cjelinu koja djeluje kao sistem.

To bi nam moglo pomoći da shvatimo kako su se jednoćelijski organizmi pretvorili u složene organizme koji nas okružuju - i uključuju nas. Procesi koji pomažu u formiranju Ksenobota mogli bi nam reći kako smo i mi formirani i kako smo stekli sposobnosti kao što je sposobnost obrade informacija, tvrde istraživači. Rad na novim ksenobotima opisan je u radu objavljenom u časopisu Science Robotics.

Roboti druge verzije su napravljeni malo drugačije od izvornih. Naučnici su uzeli matične stanice iz embriona žaba i dopustili im da se počnu sastavljati, kao što bi to činili kad žaba naraste, formirajući se u malene loptice s „trepetljikama“ ili malim nitima nalik dlakama kojima organizam može upravljati. Istraživači su ih uspjeli reprogramirajuti tako da se "trepavice" koriste poput majušnih nogu za kretanje.

"U embrionu žabe ćelije surađuju kako bi stvorile punoglavca. Ovdje, uklonjeni iz tog konteksta, vidimo da stanice mogu svoj genetski kodirani hardver preusmjeriti u nove funkcije poput lokomocije. Nevjerojatno je da ćelije mogu spontano preuzeti nove uloge i stvoriti nove planove i ponašanja bez dugih razdoblja evolucijskog odabira za te karakteristike", rekao je Michael Levin, profesor biologije te direktor Allen Discovery Centra na Univerzitetu Tufts i autor studije.

Istraživači kažu da se postupak ne razlikuje od uobičajenog načina stvaranja robota - sad samo koriste biološko tkivo za to.

"Želimo da Xenoboti rade koristan posao. Trenutno im zadajemo jednostavne zadatke, ali u konačnici imamo za cilj novu vrstu živog alata koji bi mogao, na primjer, očistiti mikroplastiku u oceanu ili onečišćenja u tlu", poručili su autori studije.