Naučnica NASA-e tvrdi: "Apsolutno sam sigurna da vanzemaljci postoje"

Planet, na kojem su jezivo vrele temperature od 475°C ispod guste kisele atmosfere, vjerovatno je posljednje mjesto na kojem biste očekivali vanzemaljski život u našem Sunčevom sistemu.

No, jedna NASA-ina naučnica tvrdi da se vanzemaljci najvjerojatnije kriju na Veneri, i to u uslovima koji su nepodnošljivi za ljude!?

Novu teoriju iznijela je dr. Michelle Thaller, istraživačica u američkom Centru za svemirske letove Goddard. Ona kaže da su 'mogući znakovi života' već viđeni unutar atmosfere ispunjene ugljičnim dioksidom, dodajući da je bila potpuno sigurna da život negdje postoji.

Trending

Tragedija u Turskoj: Helikopter pao na bolnicu, ima poginulih

"Vidimo moguće znakove života u atmosferi Venere", rekla je dr. Thaller u intervjuu za The Sun.

"Nikad nisam očekivala Veneru. Venera je sada jedna od onih gdje vidimo nešto u atmosferi što izgleda kao da bi ga mogle proizvesti bakterije", dodala je.

Obraćajući se publici na događaju, gdje je dala intervju za britanske medije, rekla je: "Mislim da je samo pitanje vremena kada ćemo imati dokaz da se nalaze u Sunčevom sistemu. Mi nemamo još nemamo apsolutni dokaz, ali mislim li da postoji život tamo? Apsolutno."

10.07.23. 21:57

Naučnik s Harvarda tvrdi da je otkrio dijelove vanzemaljske letjelice?!

Smještena na udaljenosti 67 miliona milja od Sunca, Venera je najtopliji planet u našem solarnom sistemu i "pati" od temperatura koje čak mogu rastopiti olovo. Njena atmosfera - sastavljena od sumporne kiseline i ugljičnog dioksida - također pridonosi negostoljubivoj situaciji, izazivajući "efekt staklenika" koji sprječava da toplina pobjegne u svemir.

Unatoč tome, naučnici su dugo raspravljali mogu li Venerini oblaci ugostiti mikrobne oblike života koji mogu preživjeti bez sumpora, metana i željeza. Mnogi teoretiziraju da je fotosinteza moguća na površini planeta jer Venera prima dovoljno sunčeve energije da probije kroz svoje guste oblake.

Međutim, profesor Dominic Papineau, astrobiolog sa Univerziteta u Londonu, vjeruje da stavovi dr. Thaller "nisu baš realistična hipoteza".

Govoreći za MailOnline, objasnio je: "Da bi se odvijale hemijske reakcije povezane sa životom, neophodna je tekuća voda. Stoga, da bismo pronašli izvanzemaljski život, moramo pronaći tekuću vodu, a da bismo pronašli izvanzemaljske fosile to zahtijeva traženje sedimentnih stijena koje su u prošlosti bile povezane s tekućom vodom. Zbog ovoga život na Veneri nije realistična hipoteza, jer je površina planeta prevruća, iako je Venera možda imala tekuću vodu u svojoj prošlosti. Međutim, problem s mogućim fosilnim zapisima na Veneri je široko rasprostranjeni vulkanizam za koji se čini da je prekrio većinu površine u posljednjih nekoliko stotina miliona godina."

Ipak, i profesor Papineau i dr. Thaller saglasni su i da bi ledeni mjeseci našeg sunčevog sistema također mogli biti mjesta potencijalnog života mikroba. NASA sugerira da postoji 290 'tradicionalnih Mjeseca' u našem Sunčevom sistemu - isključujući 462 manja asteroida i manjih planeta.

"Vjerojatnije je da bismo mogli pronaći izvanzemaljski život i/ili fosile na Marsu i na ledenim mjesecima vanjskog Sunčevog sistema", nastavio je profesor Papineau. "To je zato što tekuća voda postoji na tim planetarnim tijelima, uključujući i led na južnom polu Marsa. Mars i ledeni mjeseci također imaju geološki zapis koji bi mogao sačuvati fosile."