NASA šalje dron na Titan: Da li ćemo konačno otkriti vanzemaljski život
NASA je objavila da će sljedeća misija u njihovom programu New Frontiers (Nove granice), nazvana Dragonfly (Vilin konjic), istraživati najveći Saturnov mjesec, slavni Titan. To je jedini mjesec u našem Sunčevom sistemu koji ima atmosferu.
Prije nego što je skončala 2017. godine, letjelica misije Cassini proletjela je pored Titana, dok je studirala Saturn. Podatke koje je dostavila sonda Hyugens sugerirala je da bi Titan mogao biti potencijalno sjajan kandidat za nastavak istraživanja svemira, s naglaskom na potragu za životom.
"To je tzv. drone lander, koji može letjeti brzinom od 100 milja na sat, kroz Titanovu debelu atmosferu. Titan je jako sličan ranoj Zemlji. Instrumenti na Vilin konjicu pomoći će da se prouči organska hemija i hemijski znaci nekog prošlog ili, možda, budućeg života. Želimo lansirati Vilin konjica kako bi proširili granice ljudskog znanja", rekao je administrator NASA-e Jim Brindestine.
U programu New Frontiers bile su i misije Juno, ona prema Jupiteru, sonda Novi horizonti koja je posjetila Pluton 2015, te daleki objekt u Kuiperovom pojasu, Ultima Thule, 1. januara ove godine. Vilin konjic, inače, bit će veličine rovera na Marsu, oko tri metra je dug.
NASA tvrdi da je Titan izuzetno hemijski sličan Zemlji prije nego se na njoj razvio život. Žele da istraže pješčane dine na Titanu da provjere da li su sačinjene od kompleksnog organskog materijala koji je otkriven u atmosferi.
"Titan ima ključne sastojske za život. Ima te kompleksne organske molekule, energiju koju život traži. Imat ćemo mogućnost da istražujemo procese koji su slični onome što se dešavalo na mladoj planeti Zemlji, kada je nastajao život i možda čak i stanje koje bi mogao omogućiti život. Tražit ćemo tzv. biopotpise", rekla je Lori Glaze, čelnica Odjeljenja za nauku o planetama pri NASA-i.
Kada Vilin konjic dođe do Titana, provest će dvije i po godine leteći oko njega. Ima samo propelere te se ne može kretati površinom. Lansirat će ga 2026, a do Titana će doći tek 2034. godine, jer je Saturn jako daleko od Zemlje. Vilin konjic će proučavati Titanovu atmosferu, svojstva površine, podzemni okean te tečnost na površini.
Titan je veći i od našeg Mjeseca, ali i od Merkura. Jedinstven je u Sunčevom sistemu, jer jedini ima oblake i gustu atmosferu od nitrogena i metana, pa kad ga gledamo izgleda narandžast. Atmosferski pritisak je za 60 posto veći na Zemlji, što otprilike znači kao pritisak koji osjetimo kad zaronimo do dna bazena. Tako da, pretpostavljaju naučnici, potencijalni život na Titanu vjerovatno bi izgledao malo drugačiji nego na našoj planeti, ali Titanova atmosfera možda se ne razlikuje od one na primordijalnoj Zemlji, a život je ovdje ipak počeo.
Prije dvije godine, istraživači studije koja je objavljena u petak potvrdili su da na Titanu postoji nešto što može stvoriti život. Riječ je o vinil cijanidu, složenoj organskoj molekuli, koja može formirati membrane nalik na ćelije. Iako zvuči toksična, ova hemikalija vjerovatno ima dom na Titanu, jer su je, u velikim količinama, registrirali gigantski radio teleskopi Atacama Large Millimeter Array (ALMA) u Čileu.
Također ima tečne površine koje sliče onima na Zemlji, ali tamošnji rijeke, jezera i mora su sačinjeni od tečnih etana i metana, što formira oblake pa tečni gas "kiši" s neba. Ti bazeni metana na površini i okoliš su takvi da mogu pomoći molekulama vinil cijanida da se vežu zajedno i formiraju membrane nalik na ćelije.
Naučnici se nadaju da bi mogli otkriti i neka egzotična bića u Titanovom tečnom okeanu, sličnom kao na Europi, jednom od Jupiterovih Mjeseca i Enceladusu, drugom Titanovom mjesecu. Upravo ti okeani na ova dva mjeseca imaju većinu sastojaka koji su neophodni za život kakav poznajemo.
Ipak, Titan je veći od Europe i Enceladusa, ima gustu atmosferu te nema potvrđenih aktivnih gejzira kao na ova dva mjeseca. Iako nije gostoljubiv za ljude, atraktivan je istraživačima.
"Enceladus je mjesto gdje bismo tražili život sličan našem, onaj koji ovisi i živi u tečnoj vodi. Ali, Titan? Eh, to je mjesto gdje tražimo drugi oblik, egzotični oblik života i odgovor na pitanje da li se život uopće može razviti u odista vanzemaljskoj okolini, prepunoj tečnog metana."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.