Najslavnija mašina u svemiru jučer je sklopila "oči": Posljednje zbogom Kepleru

Najslavnija mašina u historiji ljudi koja je tragala za drugim planetama, upravo se ugasila.

Kepler, svemirski teleskop NASA-e, koji je otkrio 70 posto od 3.800 vanzemaljskih svjetova koliko smo ih do danas upisali na mapu univerzuma, ostala je bez goriva, saopćeno je jučer. 

Kepler se više ne može okretati da studira kozmičke objekte pa podatke šalje svom domu, planeti Zemlji, tako da je impresivni posao, koji je trajao skoro deceniju, završen.

"Kepler nas je naučio da su planete sveprisutne i nevjerovatno različite", izjavila je Jessie Dotson, naučnica na projektu Kepler. "Potpuno je promijenio način na koji gledamo noćno nebo."

Kepler je posljednjih mjeseci radio na minimumu goriva, a vođe misije morali su često stavljati ovu mašinu da "spava" kako bi produžili njegov radni vijek što je dulje moguće. No, kraj nije bilo moguće zaustaviti i rezervoari keplera konačno su presušili.

Kepler je za vanzemaljskim svjetovima tragao koristeći "tranzitnu metodu", pronalazeći prekide u svjetlosti koji se dogode kada planeta prođe ispred svoje zvijezde (u odnosu na perspektivu Keplera). Ti prekidi su tako majučni, da su NASA-ini naučnici u početku sumnjali da će Kepler to uspjeti izmjeriti. Od 1990. su im četiri puta odbijani planovi za gradnju Keplera, no mozak operacije, William Borucki (u penziji od 2015, op.pr.) nije htio odustati i konačno, 2000, kada su čelnicima demonstrirali snagu Keplera, NASA je pristala izgraditi ovog fascinantnog istraživača svemira.

Kepler je Zemlju napustio 2009, a cilj misije je bio da pronađe planete koje sliče Zemlji u našoj galaksiji, Mliječnom putu. Prvi pogled u univerzum bio je na njegov maleni dio i proučavao je oko 150 hiljada zvijezdi istovremeno. Posao je bio nevjerovatno produktivan, a do danas je otkrio 2.327 egzoplaneta (planete koje se nalaze van Sunčevog sistema, op.pr.).

U maju 2013, jedan od četiri Keplerova orijentacijska "reakcijska zupčanika" prestao je raditi, te se teleskop više nije mogao dovoljno stabilizirati da može napraviti ultraprecizno mjerenje, te je lov na planete bio kratko stao. No, voditelji ove misije ubrzo su otkrili kako da ga stabiliziraju koristeći pritisak sunčevih zraka, pa je godinu kasnije počela misija K2, a Kepler je počeo proučovatai kozmičke objekte, fenomene, komete, asteroide, naš Sunčev sistem, ali i superdaleke eksplozije supernova. 

Zahvaljujući Kepleru znamo da ima puno više planeta nego zvijezdi u Mliječnom putu i da planete slične našoj nisu rijetkost. Zapravo, 20 posto zvijezdi koje su slične našem Suncu, u našoj galaksiji, imaju planete u naseljivoj zoni.

Iako je Kepler jučer zauvijek sklopio svoje "oči", očekuju se i nova otkrića ove misije , jer oko 2.900 kandidata za egzoplanete treba biti ispitano, a tu je još i pregršt drugih, neobrađenih podataka.