Misteriozna bolest nastavila se širiti među djecom, jedan mališan preminuo

3
Radiosarajevo.ba
Misteriozna bolest nastavila se širiti među djecom, jedan mališan preminuo
Foto: EPA-EFE / Ilustracija (na slici nije događaj opisan u tekstu)

Nepoznati, teški soj hepatitisa identificiran je kod gotovo 170 djece u 11 zemalja posljednjih sedmica, a najmanje jedno dijete je umrlo od misteriozne bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).

Gdje je dosad zabilježena

Prvih pet slučajeva u Škotskoj su 31. marta označili "mudri kliničari, shvaćajući da vide nešto neobično", rekla je Meera Chand, direktorica kliničkih i novih infekcija u Britanskoj agenciji za zdravstvenu sigurnost.

Djeca nisu imala nijedan od pet poznatih virusa hepatitisa, A, B, C, D i E, kazala he Chand na hitnoj prezentaciji na Europskom kongresu kliničke mikrobiologije i infektivnih bolesti u ponedjeljak.

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Takvi slučajevi su vrlo rijetki - škotski ljekari bi inače vidjeli četiri do pet nepoznatih slučajeva hepatitisa u godini, rekla je.

Ujedinjeno Kraljevstvo je od tada prijavilo ukupno 114 slučajeva, objavio je WHO u ažuriranju tokom vikenda.

Sljedeći najveći broj zaraženih ima Španija (13), a slijede Izrael (12) i Sjedinjene Države (9), dok su pacijenti zabilježeni i u Danskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Italiji, Norveškoj, Francuskoj, Rumuniji i Belgiji.

Koga pogađa?

Tajanstvena bolest zabilježena je kod djece u dobi od jednog mjeseca do 16 godina, ali većina slučajeva je bila kod djece mlađe od 10 godina – najčešće ispod pet godina. Velika većina prije je bila zdrava.

Prije nego što su djeca pokazala znakove teškog hepatitisa, imali su simptome koji su uključivali žuticu, proljev, povraćanje i bolove u trbuhu.

Maria Buti, patologinja iz Barcelone i predsjednica Europske udruge za proučavanje jetre (EASL), rekla je da je "glavna briga" težina soja.

Sedamnaestero djece – 10 posto od 169 poznatih slučajeva – imalo je tako težak hepatitis da im je bila potrebna transplantacija jetre, rekla je za AFP.

Aikaterini Mougkou, stručnjakinja za antimikrobnu rezistenciju u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), rekla je da su slučajevi "stvarno zabrinjavajući".

Nije jasno je li još više djece imalo blaže slučajeve jer im se simptomi ne mogu ući u trag, rekla je.

"Kako ne znamo uzrok, ne znamo put prijenosa i kako ga spriječiti i liječiti", navela je Mougkou.

Šta znamo o uzroku?

Hepatitis je upala jetre i općenito je rijedak kod zdrave djece.

Čini se da nikakva uobičajena izloženost ne povezuje pacijente, rekli su stručnjaci, a WHO je isključio međunarodna putovanja kao faktor.

Chand je rekao da nema veze s paracetamolom, čije predoziranje može uzrokovati zatajenje jetre.

Također je isključena bilo kakva poveznica s cjepivima protiv COVID-a, jer većina djece nije bila dovoljno stara da uopće primi vakcinu.

Koja je vodeća teorija?

Adenovirusi – uobičajeni virusi koji uzrokuju niz bolesti poput prehlade, bronhitisa i proljeva, ali uglavnom ne dovode do teških bolesti – otkriveni su u 74 slučaja, priopćila je WHO.

Chand je rekla da je adenovirus otkriven kod 75 posto pacijenata u Velikoj Britaniji. Naglasila je da je "vodeća hipoteza" kombinacija normalnog adenovirusa zajedno s drugim faltorom koji ga čini ozbiljnijim.

Jedna od mogućnosti je da mala djeca koja su svoje "formativne faze" provela pod mjerama COVID-a kao što su blokada i nošenje maski tokom posljednje dvije godine nisu izgradila imunitet na ove adenoviruse.

Stope adenovirusa u Ujedinjenom Kraljevstvu pale su tokom ranih faza pandemije, ali su narasle daleko iznad prethodnih razina otkako su mjere ukinute.

Drugi mogući uzroci za nepoznati soj mogli bi biti kombinacija adenovirusa i COVID-a ili povezani s prethodnom infekcijom COVID-om, otkrila je Chand.

Devetnaest od 169 zabilježenih slučajeva imalo je i COVID i adenovirus, dok je 20 imalo samo COVID. Svi stručnjaci su naglasili da je za istragu potrebno više vremena, no Buti je rekla da rezultate očekuje u roku od mjesec dana.

Šta možete učiniti?

Buti je poručila da, budući da je adenovirus zarazna bolest, mjere COVID-a dobro djeluju protiv njega - posebno redovno pranje ruku.

Također je pozvala ljekare da paze na znakove žutice.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije