Jedan gram košta trilione dolara: Znate li šta je najskuplja materija na svijetu?
![Jedan gram košta trilione dolara: Znate li šta je najskuplja materija na svijetu?](https://storage.radiosarajevo.ba/article/522785/871x540/materija-ilustracija-27-11-pixabay.jpg?v1701078521)
Kada se govori o najvrjednijim supstancama na svijetu, većina ljudi zamišlja dijamante, rastopljeno zlato i rijetke minerale.
No beskrajno skuplja i mnogo ezoteričnija "stvar" skrivena je u svescima napredne fizike – a riječ je o antimateriji.
Antimaterija je tvar sastavljena od antičestica. U prirodi svaka čestica ima svoju antičesticu – kada se one sudare, međusobno se poništavaju uz oslobađanje elektromagnetskih valova koji donose energiju.
![Ova žena hoda Parizom sa zastavom Jugoslavije: 'Ovo je ona sa Olimpijade u Sarajevu 1984-te'](https://storage.radiosarajevo.ba/article/554781/300x185/vivianne-robinson-olimpijske-igre-pariz-olimpijada-jugoslavija-bih-26juli24-prntscjpg3.jpg?v1722026706)
Ova žena hoda Parizom sa zastavom Jugoslavije: 'Ovo je ona sa Olimpijade u Sarajevu 1984-te'
Iako je potencijal antimaterije ogroman, njene složenije oblike zasad nismo u stanju stvoriti u laboratorijima. Ne čudi stoga što se procjenjuje da gram te neuhvatljive tvari vrijedi oko 62,5 trilijuna američkih dolara.
O pojavi antičestica prvi je pisao engleski fizičar Paul Dirac, koji je tridesetih godina prošlog vijeka došao do revolucionarnog otkrića pozitrona ili antielektrona – čestice identične mase kao i elektron, ali suprotnog naboja. Slijedeći njegovu logiku, antiprotoni i antineutroni identificirani su kao antiteza protonima i neutronima, piše Pun Kufer.
ALPHA-g is the first direct experiment to observe a gravitational effect on the motion of antimatter, opening a new avenue of experimental explorationhttps://t.co/yAsuroYSnt
— CERN Courier (@CERNCourier) November 27, 2023
Energija koja u teoriji proizlazi iz poništavanja materije i antimaterije zasjenjuje čak i nuklearnu eksploziju, pa naučnici to područje istražuju s velikim oprezom, ali i znatiželjom.
Naučna ispitivanja, a pogotovo eksperimenti održani u CERN-u u Švicarskoj sa stvaranjem antivodika još 1995. godine pokazali su da potencijal antimaterije nije puka fantazija proizišla iz naučnofantastičnih knjiga, serija i filmova. Istovremeno, ukazali su i na važnost osiguranja njene stabilnosti, što iziskuje preciznost i inovaciju na atomskoj razini.
Takvi eksperimenti mogući su zahvaljujući supersudarivaču – najvećem svjetskom akceleratoru čestica koji se nalazi u kružnom tunelu dugačkom 27 kilometara u blizini Ženeve u Švicarskoj, a koji troši enormne količine električne energije i drugih resursa, pa ne čudi što dolazi s velikim troškovima.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.