Ilidžanski festival bio je najcijenjeniji i najpoznatiji festival narodne muzike u bivšoj Jugoslaviji.
Održava se i danas, te je riječ o najstarijem festivalu narodne muzike na prostoru bivše Jugoslavije.
Rat na prostoru bivše Jugoslavije i poslijeratna dešavanja, promjena muzičkog ukusa i mode, orijentacija ka video portalima i internetu, opća komercijalizacija i pojava reality programa snažno su gurnuli Ilidžanski festival u drugi plan.
Nekadašnji značaj
Festival Ilidža 2018. počinje večeras i trajat će tri noći, 18., 19 i 21. jula. Prijavljeno je ukupno 17 kandidata. Treću noć očekuje se nastup velikih zvijezda: Harisa Džinovića, Šerifa Konjevića, Enesa Begovića, Hanke Paldum, Merime Njegomir, Seje Pitića, Ivice Šarića, Subhije Šehović, Bahrije Hadžijalić, Branke Sovrlić, Rize Hamidovića, Asima Brkana, Slađe Mandić, Ferida Avdića i drugih.
Na vrhuncu svoje popularnosti, naročito tokom 1970tih, lansirao je u orbitu popularnosti pjevače i pjevačice narodne poput Slobodana Lalića, Nedeljka Bilkića, Šerifa Konjevića, Mileta Kitića, Mitra Mirića, Halida Bešlića, Miroslava Ilića, Lepe Lukić, Emine Zečaj, Nade Mamule, Zehre Deović Hanke Paldum, i mnogih drugih velikih imena narodne muzike.
Diskografske kuće poput Diskotona, nekadašnjeg Jugotona, PGP-RTB-a, Diskosa, Jugodiska preko Ilidžanskog festivala “gurali su” svoje pjevače i pjevačice.
Dobar poznavalac narodne muzike, poznati televizijski i radio voditelj, te član Asocijacije muzičkih stvaralaca BiH (AMUS) Enver Šadinlija ispričao je za Radiosarajevo.ba da je Ilidžanski festival imao toliku težinu da bi izvođači pjesama svoje albume bolje prodavali kada bi na albumu bila markica sa natpisom “Festival Ilidža”.
Ilidžanski festival
“Taj festival bio je renomiran i bio je brend. Na tadašnjim Ilidžanskim festivalima mogao je anoniman pjevač doći, pjevati tu noć, a sve je direktno prenosila Jugoslovenska radio televizija (JRT), potom pobijediti i sutradan bi već odmah bio velika jugoslovenska zvijezda”, prisjeća se Šadinlija napomenuvši da danas to više nije moguće.
Prema njegovoj ocjeni, današnji mediji nametnuli su druge muzičke ukuse.
“Ova trenutna komercijalna muzika, u kojoj nema Bog zna kakvog kvaliteta, ni tekstova, ni muzike poprilično je daleko od narodne tradicije. U posljednje četiri godine, otkako televizija Hayat organizuje Ilidžanski festival zajedno sa Općinom Ilidža, to predstavlja jednu težnju da se nađe neki suživot onoga šta Ilidža je bila sa ovim današnjim vremenom. To je prilično teško napraviti”, smatra naš sagovornik.
Ilidžanski festival
Precizirao je da konkursi za festival traže da pjesma mora biti u duhu tradicije naroda Bosne i Hercegovine, ali je teško danas pjevati o đulbašćama, ašikovanju, mahali, pendžerima…
Odustvo medija
“Hayat televizija u okviru svojih mogućnosti daje maksimum na organizaciji ovog festivala. Hayat Produkcija nema toliki novac kao primjerice Grand i slične produkcije, ali u granicama svog maksimuma rade na očuvanju festivala narodne muzike i to je nešto što podržavam. Dobro je da je Općina Ilidža također ulaže u ovaj festival, jer on mnogo znači i za promociju same Ilidže. Sjećam se da je u Jugoslaviji na spomen Ilidže prva asocijacija bio festival, pa tek onda Vrelo Bosne”, rekao je Šadinlija.
Spomenuo je da su rezultati skromni ali da je primjerice za ovogodišnji festival iskazano značajnije interesovanje kompozitora i izvođača iz Srbije, Hrvatske i ostatka regije.
Šadinlija je ocijenio i da je veliki problem odusustvo medija koji više ne prate Ilidžanski festival što je dodatni udarac na ukupnu promociju ali i napore da se festival bar donekle vrati na mjesto koje je imao i koje zaslužuje.
