Za tri mjeseca u BiH zaposleno 656 radnika iz svijeta, u privredi radi 30 Kuvajćana

Tako je u prvom kvartalu ove godine strancima izdato 657 radnih dozvola, i to najviše građanima Srbije – 165 i Turske - 83. Međutim, radnu dozvolu je dobi i 51 Hrvat, 43 Kineza i 30 stanovnika Kuvajta.

"Najviše radnih dozvola izdato je u djelatnosti trgovine na veliko i malo – 144. U prerađivačkoj industriji izdata je 81, u poslovanju nekretninama 62, a u obrazovanju 52 radne dozvole", kaže stručni saradnik za odnose sa javnošću, informiranje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.

Zanimljivo je da najviše stranaca zaposlenje nađe u oblasti trgovine, uprkos činjenici da su u trgovci po broju u vrhu liste nezaposlenih, odnosno, da na zaposlenje u prosjeku čekaju deset godina.

Ekonomisti objašnjavaju da to što stranci dolaze da rade u BiH nije rezultat nekih pozitivnih trendova na tržištu rada, odnosno, povoljnosti koje im nude ovdašnji poslodavci.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je to posljedica činjenice da strane firme koje posluju na ovim prostorima nemaju pretjerano povjerenje u domaću radnu snagu.

"Ljudi iz Europe i svijeta zapošljavaju se u kompanijama koje su u vlasništvu stranaca, a koji žele radnu snagu iz svojih država. Ne žele rizikovati s našim kadrom, nego hoće da budu sigurni da će posao biti obavljen u predviđenom roku i kako treba", kaže Pavlović.

Dodaje da je, u svakom slučaju, apsurd da u državi u kojoj se ljudi godinama nalaze na biroima, posao pronalaze radnici iz bijelog svijeta, a posebno u djelatnostima u kojima se bilježi suficit radne snage.

Sličnog stava su i poslodavci, koji su prilično iznenađeni da se na tržištu BiH zapošljavaju i radnici iz Kuvajta.

"Rekao bih da je ovo još jedan apsurd u BiH. S druge strane, veliki problem za našu privredu je odlazak ljudi s ovih prostora, prije svega onih koji su stručni i sposobni. Ako se nastavi ovakav trend, u daleko većoj mjeri ćemo morati da uvozimo radnu snagu",  kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS-a Dragutin Škerbić.

Dodaje da je činjenica da su kod nas male plaće, ali da je osnovni razlog što ljudi odlaze politička nestabilnost.

"Posljedica je toga što postajemo deficitarni u pogledu mnogih kadrova, a plašim se da će biti sve gore", ističe Škrebić, piše Blic.rs.

Podsjetimo, iz BiH je prošle godine samo u Sloveniju i Njemačku zvanično otišlo sedam puta više radnika nego 2013. godine. Prema podacima agencije ARZ, ove dve države su prije tri godine izdale 847, a u 2016. čak 5.857 radnih dozvola. Masovan odlazak posebno je izražen od početka 2017, kada je BiH za samo dva mjeseca napustilo više radnika nego tokom cijele 2013.

Posredstvom pomenute agencije, u Njemačku odlaze medicinske sestre, a u Sloveniju vozači, varioci, zidari i mnoge druge zanatlije.

Za razliku od zvaničnih “kanala”, iz ove države, uglavnom uz pomoć rođaka i prijatelja, tokom godine u inozemstvo ode i do 40.000 ljudi što je čitav jedan grad srednje veličine.