Oglasili se iz Centralne banke BiH: Šta nas očekuje do 2024. godine?

1
Radiosarajevo.ba
Oglasili se iz Centralne banke BiH: Šta nas očekuje do 2024. godine?
Foto: Centralna banka BiH / Centralna Banka BiH

Centralna Banka Bosne i Hercegovine objavila je drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za period 2022.-2024. godine, a trenutno se preslikava znatno viši nivo ekonomske aktivnosti, ali i inflacije u 2022. godini.

Prema aktuelnoj projekciji u 2022. godini se očekuje rast realne ekonomske aktivnosti od 4,1 posto, što je za čak 1,34 posto više od majske projekcije. 

Zvanični statistički podaci za prvo polugodište ukazuju na rekordan rast izvoza u prvoj polovini 2022. godine, rast investicija od 24 posto na godišnjem nivou, te rast lične potrošnje, uprkos visokoj inflaciji. Svi ovi faktori su rezultirali revidiranjem prethodne projekcije naviše.

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Zašto jak dolar treba da nas brine?

Zašto jak dolar treba da nas brine?

Projicirana je realna stopa rasta BDP-a za 2023. godinu od 0,9 posto, dok je u 2024. godini pod pretpostavkom slabljenja ali ne i potpunog iščezavanja postojećih inflatornih šokova, realni rast BDP-a projiciran na 1,0 posto.

Projicirana je inflacija od 14,4 posto u tekućoj godini, te usporavanje u naredne dvije godine. Međutim, ne očekuju da će se inflacija vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine.

Zbog inflatornog pritiska, očekuje se značajno usporavanje rasta lične potrošnje. Prema zvaničnim podacima za prvo polugodište, faktori koji potiskuju ličnu potrošnju (niska prosječna plata i penzija, nepovoljne starosne strukture stanovništva i demografski trendovi), još uvijek nisu dominantno utjecali na ličnu potrošnju. 

Schmidt: 'Centralna banka BiH je ključni faktor stabilnosti države'

Schmidt: 'Centralna banka BiH je ključni faktor stabilnosti države'

Najznačajniji izvori neizvjesnosti su vezani za eksterne utjecaje kao što je rat u Ukrajini, koji i dalje uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane. Ukoliko se troškovi energije smanje ili faktori na strani potražnje u srednjoročnom periodu oslabe, to bi moglo smanjiti pritiske na cijene, navode iz CBBiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije