Održan online panel: Energetika mora postati državni prioritet BiH

Organizator Sarajevo Business Foruma (SBF), vodeće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi - Bosna Bank International (BBI) - održao je drugi u nizu online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima.

Tema druge SBF online sesije bila je „Jačanje energetskih kapaciteta Bosne i Hercegovine“, koju je moderirao Nermin Oprašić, rukovodilac Odjeljenja za velike klijente i sindikaciju Sektora za poslovanje sa pravnim licima BBI banke.

Panelisti su bili eminentni stručnjaci i praktičari iz energetskog sektora BiH: Edhem Bičakčić, predsjednik Bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (BHK CIGRE) i nekadašnji premijer FBiH i direktor Elektroprivrede BiH, Amer Jerlagić, suvlasnik i direktor kompanije SHPP za proizvodnju električne energije i nekadašnji direktor EPBiH i Jasmin Salkić, direktor kompanije BH-GAS.

Govoreći o trenutnoj situaciji u oblasti proizvodnje energije, Bičakčić je istakao kako BiH raspolaže s 16 miliona kW sati električne energije, od čega se oko 4 miliona izvozi. Gotovo 70 posto se proizvodi u termoelektranama na ugalj, a ostatak proizvode hidroelektrane.

„Ta naslijeđena struktura nije baš najbolja i trebamo je u budućnosti mijenjati. Kako bi i dalje nastavili sa izvozom električne energije potrebno je obezbijediti finansiranje ukupne energije i nove investicije, iako je pod uticajem pandemije COVID-19 došlo je do pada potrošnje energije u svijetu. Kriza je vrijeme za reforme i trebamo je iskoristiti da postignemo visok nivo energetske neovisnosti", obrazložio je Bićakčić u uvodnom izlaganju, dodajući kako se najveći gubitak u proizvodnji i potrošnji energije tokom pandemije osjetio u naftnoj industriji. 

Prema njegovim riječima rješenje za ovu situaciju je otvaranje investicijskog ciklusa u domenu energetike.

„Potrebno je domaćim i stranim investitorima omogućiti lako i jednostavno ulaganje u energetski sektor. Ova kriza je pokazala sposobnost elektroenergetskog sistema da očuva energetski sistem, ali je sada na vladama da prepoznaju šanse, usvoje reforme i pokrenu veliki investicijski ciklus“, rekao je Bičakčić.

Panelisti su govorili i o bogatom hidro-potencijalu koji posjeduje BiH, čija se samo trećina trenutno koristi.

„Zasad se kod nas koristi 54,5 posto energije iz termo izvora, a ovaj procenat je možda i veći izgradnjom termoelektrane u Stanarima. Očigledna je nedovoljna iskorištenost hidropotencijala. Kriza je velika šansa i mi u BiH trebamo ovo iskoristiti za pokretanje jednog velikog investicijskog ciklusa u obnovljive izvore energije u kojem bi uredili i korita i obale. Na svim tim projektima bile bi angažovane domaće kompanije“, istakao je Jerlagić, te dodao kako je činjenica da je 60 posto neiskorištenih potencijala u hidro sektoru dobra osnova za investicijski ciklus. 

On smatra da bi Vlada trebala čim prije krenuti u realizaciju obnovljivih izvora u segmentu hidropotencijala, ali i izgradnje vjetroparkova.

Panelisti su diskutovali i o temi smanjenja emisije CO2 koji nastaje u termoelektranama, a posebno je podržana ideja toplovoda koji bi iz Termoelektrane Kakanj grijao glavni grad Bosne i Hercegovine, čime bi Kakanj postao „energetsko srce Sarajeva“, a kvalitet zraka u Sarajevu bi se značajno popravio.

„Zamjenski blokovi su planirani i napravljeni po evropskim standardima i sada treba realizirati projekte u Tuzli i Kaknju. Urađene su projekcije da zadovoljimo godišnji nacionalni program u smislu smanjenja emisije CO2. To podrazumjeva otvaranje investicijskih ciklusa i ako ih otvorimo, do 2035. godine možemo svesti učešće termoelektrana na 40 posto, a dobit ćemo višestruko efikasnije termoblokove. Imat ćemo razvijeno toplinarstvo, bit će prihvatljivi za evropsko okruženje, a to bi ujedno bio i izlaz iz trenutne ekonomske situacije. 

Ukoliko se ne prilagodimo novim standardima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora možemo ugroziti izvoz prljavim termoblokovima koji neće biti prihvatljivi za evropsko tržište. Za ove promjene potrebna su ulaganja u obnovljive izvore – sunce i vjetar – od 240 miliona eura na godišnjem nivou“, decidan je Bičakčić, istakavši kako bi u tom kontekstu trebalo otvoriti i pojednostaviti pristup stranim investicijama.

„Imamo veliku priliku da domaću pamet i znanje iskoristimo za izgradnju obnovljivih izvora elekrične energije, solarne, vjetro... Trebamo investirati u ove oblasti i na taj način savladati ekonomsku krizu. Privatni sektor je svjestan prepreka za investicije. Zašto ne bismo na svakom krovu postavili solarne panele? Mogli bi napraviti dvostrana brojila za potrošnju za domaćinstva i za dalju distribuciju. Možemo koristiti regulative zemalja EU, zakon iz Njemačke i sl.“ - kazao je Jerlagić.

Najveća poslijeratna investicija: Počela izgradnja Bloka 7 u Tuzli

Pripremni radovi za izgradnu zamjenskog Bloka 7 TE „Tuzla", nakon svih ispunjenih formalno-pravnih uslova, započinju danas. Vrijednost pripremnih radova je 18,9 miliona KM, a trajat će 12 mjeseci, potvrđeno je u JP Elektroprivreda BiH. Nakon što je Vijeće ministara na svojoj sjednici usvojilo pismo podrške za izgradnju Bloka 7 na TE Tuzla, radovi na najvećem postratnom projektu u Bosni i Hercegovini konačno mogu krenuti.

Učesnici su razmijenili mišljenja i o energiji iz prirodnog gasa, te šta za BiH znači realizacija projekta novog gasovoda.

„Južna interkonekcija je bitna zbog sigurnosti snabdijevanja i diverzifikacije izvora gasa – završen je idejni projekat i predat u roku. Ostale aktivnosti koje se tiču ove faze projekta su u toku“, kazao je Salkić, dodajući kako bi BiH trebala imati državni zakon o gasu te da ovaj energent mora biti pod punom ingerencijom države.

„Zakon treba uraditi ozbiljno, a transport gasa mora ostati u državnim rukama i ne smije biti pušten u privatne ruke“, kategoričan je Salkić.

Zaključak svih panelista je kako energetski sektor mora postati državni priroritet, pod ingerencijom BiH, koji će biti reguliran zakonom na državnom nivou.

Kvalitetni projekti koji imaju obezbjeđene dozvole vrlo lako mogu pronaći investitora, ali je neophodno pojednostaviti ulazak investicija, kako stranih tako i domaćih, kao i ubrzati izdavanje potrebnih dozvola.

Neophodno je ojačati bankarski sektor, formiranjem posebnih garantnih fondova za potrebe energetskog sektora, a neophodno je raditi i na razvoju puteva za transport gasa iz više izvora, te posebno na razvoju održivih izvora energije.

Druga SBF online sesija o energetskom sektoru u BiH dostupna je na zvaničnim profilima Sarajevo Business Foruma (SBF) i možete je pregledati na društvenim mrežama:
• Facebook
• LinkedIN  
• YouTube