Alarmantno stanje u poljoprivredi, mogla bi se ugasiti trećina gazdinstava

"Suše su odradile svoj dio posla. Doći će do smanjenja stočnog fonda između 40 i 50 posto, smanjenja proizvodnje mlijeka samim tim isto između 40 i 50 posto, nestajanjem poljoprivrednih gazdinstava, nekih 20 do 30 posto koji će se ugasiti na području Unsko-sanskog kantona. Dolazimo u situaciju da jedina fabrika na području Unsko-sanskog kantona što je radila u oblasti mljekarstva da i ona do kraja godine stagnira u prosjeku 30 posto svoje proizvodnje mlijeka zbog gašenja gazdinstava", rekao je u razgovoru za Anadolu Agency Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Unsko-sanskog kantona.

On navodi kako je u Unsko sanskom-kantonu na poljima posebno stradao silažni kukuruz i kukuruz u zrnu kao jedna proizvodnja. Štete, su kaže, 40 do 50 posto.

"Kukuruz, odnosno stočna hrana će poskupjeti, samim time farmeri što ostanu da se time bave ostat će bez hrane. Istovremeno hrana će biti nekvalitetna i već je nekvalitetna. Proizvodit će se nekvalitetno mlijeko. Samim tim što je nekvalitetno mlijeko, jer se ono plaća po kvaliteti bit će niske cijene i to će dodatno doliti ulje na vatru. Neće više biti ekonomski isplativosti, pa će biti bolje ugasiti nego proizvoditi", upozorio je Veladžić. 

Slično kao u stočarstvu, gašenje poljoprivrednih gazdinstava Veladžić očekuje i u drugim poljoprivrednim granama u FBiH. 

"Definitivno na ovaj način, maćehinskim odnosom vlasti u FBiH ljudi će gasiti i odustajati od proizvodnje bilo koje kulture, kako malina, plasteničke proizvodnje, jagodičastog voća, stočarstva i svega ostalog", navodi Veladžić. 

Ističe kako je na području Unsko-sanskog kantona samo u ovoj godini 15 posto mladih otišlo u inozemstvo.

"Statistika pokazuje da oni koji su završili srednje škole uzeli su diplome i otišli trbuhom za kruhom. Pretpostavljamo u ovoj ovdje državi sve što je imalo sluha i što je moglo da se radi, da ostane, da su dodatno vlasti koje vode ovu državu uništile. Kao da im je cilj da nas isele", smatra Veladžić.

On navodi da je zaključkom Parlamenta FBiH definirano da se klirinši dug iz Rusije usmjeri za namirenje dugovanja, odnosno da sve ide u poljoprivredu.

"Oni su tamo već kroz neke svoje infrastrukturne projekte podijelili 80 miliona KM. Za poljoprivredu ni jedan fening nije usmjeren. Ne da smo prevareni nego opljačkani. To je kao da zavučeš ruku u moj džep i izvadiš moj novac. A, nama su taj novac dužni još iz 2014. godine za poticaje", kaže Veladžić. 

Naime, radi se o dugu od prethodne Vlade FBiH namijenjenom za poticaj u poljoprivredi u FBiH.

"Oni su nas time, da će nam to isplatiti od klirinškog duga, umirili, na početku godine. Rekli su klirinški dug kada Rusija uplati mi ćemo vama uplatiti. Evo podijelili su 80 miliona nas nema nigdje ni na mapi. Ne vjerujemo više nikome. Nemamo ovdje više kome vjerovati. Ovo je upaljen crveni alarm što znači snađite se građani kako znate i bježite iz ove države, ostavite poltičarima da vidimo koga će oni predstavljati u ovoj državi na kraju krajeva", kaže Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika USK.  

Muhamed Halilović, predsjednik Kantonalnog udruženja  Agroobrta sekcije mljekarstva u stočarstvu priplodnih junica i tov junadi i proizvodnju ratarstva, stočne, odnosno kabaste hrane iz Tuzle kaže u razgovoru za Anadolu Agency kako je stanje u pokjoprivredi dramatično. 

"Ovo što nas je snašlo, ne samo naš, Tuzlanski kanton, to je snašlo i Unsko-sanski kanton gdje je glavna djelatnost poljoprivrede da se bavimo time što je i najjači sektor poljoprivrede u državi i u FBiH je gori slučaj nego 2012. godine kada nam se desila suša. Sada se niko nije ni pojavljivao da bi nešto mogao napraviti da se to prevaziđe. A, 14. juna održana je tematska sjednica Parlamenta FBiH i gdje su doneseni zaključci vezano za pomoć poljoprivredi u FBiH, odnosno isplaćivanje dugovanja iz 2014. i 2015. po prijemu od prethodne vlade koji je oko 40 miliona KM", navodi Halilović.

Navodi, kako su njima kao proizvođačima poticaji  skinuti za 50 posto. Oni, kaže Halilović, iz udruženja su to prihvatili u takvom stanju u kakvom se nalaze, s nadom da će se sve riješiti do 2016. godine. No, donošenjem budžeta, iako je po zakonu predviđen poticaj od šest posto, odredili su im tri posto tako da je planirano negdje oko 64 miliona poticaja što, navodi Halilović, nije ni blizu dovoljno sredstava da bi se mogli isplaćivati poticaji poljoprivrednicima na ruralnim područjima. 

"Mnoge firme u indsutrijskoj zoni Tuzlanskog kantona u Tuzli i okolnim općinama su zatvorene, tako da je ljudima ostalo samo to da bi se mogli baviti poljoprivredom sa jednom do tri krave. Oni jači morali su uči u obrt zbog IPA fondova da bi mogli zadovoljiti potrebe evropskih standarda", navodi Halilović. 

Dolaskom sredstava od Ruske federacije, vlasti, kaže Halilović, sada ne dozvoljavaju da se novac usmjeri u poljoprivredu, već planiraju drugo začepljanje rupa u budžetu, izgrađivanje infrastrukture i slično.

 "Morali smo se oglasiti tim povodom u Sarajevu i Privrednoj komori Tuzla gdje smo donijeli odluke koje nisu dobre, ne moramo ih ni održati, ali 90 posto ljudi će zatvoriti svoju proizvodnju jer ne možemo izdržati obaveze kroz zakon koji smo ušli u sistem obrta plaćanja poreza, knjigovodstva, fiskalne kase i druge zakonom propisane mjere koje država propisuje da bi što bolje i brže došla do sredstva poreza. Tako da nas i taj dio zakočio u daljem radu. Uz to omladina napušta prostore koji su ugroženi na ovakav način", navodi Halilović. 

Što se tiče Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH federalni ministar Šemsudin Dedić, kaže Halilović, podržava njihove zahtjeve, ali ne i kantonalna vlada, lokalne zajednice od kojih niko nije spomenuo šta se dešava. 

"Niko u kantonu od Komisije za poljoprivredu, Skupštine, zastupnika, Ministartsva poljoprivrede, lokalne zajednice nije se oglasio, a znamo kolike su im plate i zarade i koliko imaju savjetnika. Ovo je završetak čina stanja u poljoprivredi koji će dovesti do zatvaranja. Ne možemo izdržati obaveze prema državi i mi smo prinuđeni u obrtu koji smo registrovani koji su plačali poreze državi, upošljavali svoju djecu i radnike da svi bježe i odlaze odavde. Dramatično je da je 60 posto sa ruralnog kraja istočno od Kalesije na ovamo do Živinica ljudi otišlo u Njemačku, Švedsku gdje budu po tri mjeseca pa dođu bude malo pa se ponovo vrate tamo. A, zatvorili sve to što su imali", kaže Halilović. 

Veliki problem je, navodi, nedonošenje zakona o korištenju poljoprivrednog zemljišta, odnosno da on postoji, ali niko ne zna ko je nadležan da izvrši kontrolu ko prodaje, ko šta radi, gdje se nalazi.

I taj problem, kaže Halilović, niti tretira ministarstvo niti inspekcijske službe.

"Nema vedra neba sa te strane prema poljoprivredi. Doći će bojim se, plašim se toga, do totalnog smanjenja kada je u pitanju poljoprivreda od ove grane, stočarstva. Isto se dešava i sa krastavcima - kornišonima, proizvodnjom voća i povrća. Bojim se da ćemo morati uvoziti i plaćati sve, pa šta nam odrede kao cijenu svemu. A, kod nas je ovako stanje zastrašujuće od tih ljudi koji su toliko uzeli pravo sebi. Problemi su i sa pitkom vodom i sa zakonom o kvaliteti mlijeka, a nema cijene mlijeka jer otkupljivač određuje kako je njemu volja. Sve je to strašno. Dvadeset godina je kako se bavim tim i uvozim koncentrat kao i sve moje kolege poljoprivrednici i znamo sa kojim se problemima suočavamo. Stanje je dramatično", upozorava Halilović.

Navodi da je federalni ministra posljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić tražio od Vlade FBiH rebalans budžeta da bi proizvođači mogli nabaviti hranu.

"Snimanje stanja na poljima kukuruza i kabaste hrane pokazuju ogromne štete. To stanje u kome se oni nalaze, a to je izravno za 2018. godinu pojavit će se isto kao i 2013. godine da zbog loše kvaliteta kabaste hrane od godine ranije imamo probleme. Ni to niko neće da podrži. Stradamo i na tom dijelu", rekao je Halilović.