Sigurnost: Zašto su pješaci, biciklisti i motociklisti ugroženi pri vuči vozila

Ovakve opasne situacije rezultat su već hroničnog nemara i bezobzirnosti vozača, ali i nedefiniranih zakonskih rješenja.

U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama BiH (ZOBS) regulirano je da je "motorno vozilo na putu dozvoljeno vući pomoću užeta, krute veze (rude), automatskih vučnih kuka s višestepenovanom regulacijom i oslanjanjem ili vješanjem vozila na vučno vozilo".

Definirano je i da u uvjetima vožnje noću i smanjene vidljivosti vučeno vozilo na zadnjoj strani mora imati upaljena crvena svjetla za označavanje vozila, ili ako ga vuče motorno vozilo koje ima i pri vuči koristi žuto rotaciono svjetlo.

U članu 88. stav (1) ZOBS-a stoji da odstojanje između vučnog i vučenog motorna vozila, ako se vuče užetom, mora iznositi tri do pet metara, a ako se vuče pomoću kuke ili krute veze (rude), može iznositi i manje od tri metra.

I tu nastaju problemi nedefiniranih bh. zakona. Nigdje nije naglašen važan detalj: Da veza između vučnog i vučenog vozila mora obuhvatiti i reflektrajuću površinu (najčešće u obliku trokuta) koja će biti vidljiva i s boka.

U razvijenim europskim zemljama postoji propis da takva reflektirajuća površina mora stajati na svaka dva metra veze između vozila, što znači da na užetu dužem od četiri metra trebaju biti dvije oznake.

Ovakav propis u razvijenom svijetu donijet je prije svega da bi se zaštitili motociklisti i biciklisti kojima nema spasa ukoliko ne uoče uže ili sajlu i velikom brzinom se zabiju između vučnog i vučenog vozila.

Nažalost, na našim prostorima teško je u skoroj budućnosti očekivati sveobuhvatno ažuriranje pravilnika koji će ispraviti ovaj i brojne druge nedostatke.

Saobraćajni eksperti s kojima smo razgovarali ukazuju na brojne nelogičnosti u Zakonu koji je stupio na snagu prije deset godina a u međuvremenu je obavljeno samo nekoliko izmjena i dopuna, najčešće lobiranjem određenih krugova.

A takve krugove ne zanima što je život prilično jeftin na bh. cestama...