EU se želi riješiti benzinaca i dizelaša: Ovo donosi i velike probleme

Benzinci i dizelaši odlaze u historiju, budućnost je na električnim vozilima i Europska unija u srijedu predlaže strategiju kojom će u sljedećem desetljeću postići ugljičnu neutralnost u borbi protiv klimatskih promjena.

Stari kontinent kolijevka je prestižnih automobilskih marki i više od stoljeća dominirao je automobilskom inovacijom, ali, automobil, koji je prijevozno sredstvo broj jedan za Europljane, krivac je za emisije plinova s učinkom staklenika.

Suočena s tim pritiskom, Europska unija je u 2020. godini zacrtala cilj postići ugljičnu neutralnost do 2050.

Europska komisija trebala bi 14. jula predložiti nove propise za postizanje tog cilja, a prema više izvora razmatra se potpuno ukidanje automobilskih emisija od 2035. godine.

Električna vozila jedina će moći ispuniti takav zahtjev i de facto bit će jedina dopuštena prijevozna sredstva na potpuno novom tržištu.

Europa je u 2020. godini uvela najvišu dopuštenu granicu od 96 grama CO2 po kilometru za konstruktore automobila, no ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za 37.5 posto u 2030.

Smanjenje emisije ugljika trebalo bi tako dostići 60 posto u 2030., a zatim 100 posto 2035. godine.

Iako se o tim brojkama još raspravlja, one su prisila za automobilsku industriju koja do 2027. mora računati sa strožim propisima o onečišćenju za motore s unutarnjim izgaranjem.

Automobilski lider Volkswagen grupa, čije je svako četvrto vozilo prodano u Europi, pridružio se američkom proizvođaču Tesla u promociji 100 posto električnih vozila nakon skandala iz 2015. kada je priznao da je lažirao rezultate testova o ispušnim plinovima svojih dizelskih motora.

U klasifikaciji nevladina organizacija prozvala je Daimler (Mercedes), BMW, Stellantis (PSA, Fiat) i Toyotu kao proizvođače čiji su projekti ocijenjeni "neambicioznima" jer se u velikom dijelu oslanjaju na hibridna vozila s punjenjem, koja onečišćuju.

Renault i Hyundai dobili su bolje ocjene iako i oni daleko zaostaju za Volkswagenom i Volvom.

"Budućnost motora s unutarnjim izgaranjem trebala bi se uravnotežiti između "2035. godine, koja je prerana godina sa stajališta industrije i društva, i 2040. godine, kada će pak biti prekasno s klimatskog stajališta", ocjenjuje Pascal Canfin, predsjednik odbora za okoliš u Europskom parlamentu.