'Zadržati bescarinski uvoz s Hrvatskom, proširiti i na EU'

Od BiH se traži da, povodom ulaska Hrvatske u EU 1. jula ove godine, omogući nastavak bescarinskog uvoza svega što i sada bescarinski uvozimo iz Hrvatske, ali i da proširi ovu povlasticu na cijelu EU. Od BiH se, dakle, traži da zadrži višegodišnji nepovoljan položaj iz CEFTA 2006 bez vlastitih mogućnosti za izvoz.

Zapelo je na samom startu, odnosno metodologiji pregovora. BiH je zatražila dodatni protokol na SSP, dok EU insistira na tradicionalnoj trgovini, odnosno zadržavanju postojećeg trgovinskog režima sa Hrvatskom i njegovo proširivanje na sve ostale članice EU.

Sannino je o tome Bevandi napisao: "Drugi sastanak o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju/Privremenog sporazuma u svjetlu pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji, koji se održao u Sarajevu 28. februara, nije doveo ni do kakvih većih pomaka u bilateralnim pregovorima Evropske komisije i BiH. Komisija je objasnila metodologiju pregovora EU koja se temelji na tradicionalnoj trgovini BiH sa Hrvatskom i odnosnim trgovinskim olakšicama. Jedina svrha ove vježbe jeste da se prilagode naši bilateralni trgovinski sporazumi ovoj tradicionalnoj trgovini.

(...) Suprotno EU metodologiji, glavni pregovarač u ime BiH pojasnio je 10. aprila da BiH od EU očekuje dodatne olakšice koje izlaze iz okvira EU pristupa. To znači da bi na moguće olakšice za uvoz dobara EU porijekla (uključujući Hrvatsku) u BiH u principu Vaša zemlja mogla pristati samo na temelju reciprociteta."

Kao argument, piše Oslobođenje, bh. strana je, između ostalog, navela da je BiH pretrpjela ekonomske gubitke u zadnjih nekoliko godina dok je Hrvatska još bila članica CEFTA sporazuma. Ispostavilo se da su kvote i olakšice koje su dogovorene u vrijeme formiranja CEFTA bile nepovoljne za bh. prehrambeno-poljoprivredni sektor. Također, BiH ne bi bila u stanju da nastavi izvoziti poljoprivredne proizvode animalnog porijekla u Hrvatsku nakon njenog pristupanja EU. Treći argument je da poljoprivredni proizvodi bh. porijekla ne bi bili konkurentni na EU tržištu jednako kao proizvodi iz Hrvatske, jer Hrvatska već nekoliko godina koristi EU fondove za poljoprivredu.

"Dozvolite da Vas podsjetim da je SSP-om od 2008. BiH odobren asimetrični preferencijalni trgovinski režim, koji ide u korist BiH, sa skoro punom liberalizacijom uvoza u EU dobara porijeklom iz BiH. EU je zadržala kvote samo za mali broj proizvoda, kao što su junetina, vino, šećer i neke vrste ribe, dok je BiH zadržala svoje carine za veliki broj poljoprivredni proizvoda. Pošto je SSP omogućio BiH ovu nedvosmisleno povoljnu trgovinsku poziciju, princip reciprociteta ne važi. Pored toga, EU metodologijom procesa prilagođavanja došlo bi samo do pukog zadržavanja postojećih uvjeta i trgovinskih tokova, koji su povoljni za BiH, te čak do ograničavanja za mnoge hrvatske proizvode, umjesto trenutnog carinskog neograničenog pristupa na ograničene bescarinske kvote (tradicionalna trgovina). Štoviše, ne treba ni zaboraviti da Autonomne trgovinske mjere (ATM), koje je usvojila EU u korist zemalja zapadnog Balkana, također idu naruku BiH, kao što je slučaj sa voćem i povrćem. Ove mjere su uvijek nuđene, a da EU od Vaše strane nikad nije tražila nikakve dodatne olakšice, tj. bez reciprociteta", napisao je Sannino Bevandi.

Sannino je ispravno primijetio da je BiH pregovore u sklopu CEFTA izvršila na svoju vlastitu odgovornost, te je također odgovorna što se velika većina poljoprivrednih proizvoda animalnog porijekla neće moći izvoziti u Hrvatsku od njenog pristupanja EU. "Do danas, Vaša zemlja nije bila u stanju u potpunosti preuzeti EU zakonodavstvo vezano za hranu, veterinarstvo i fitosanitarna pitanja i ugraditi ga u važeće zakone u vašoj zemlji. I sve to pored izdašne EU finansijske potpore i stručnih savjeta te praktičnih preporuka Evropske komisije."

Zemlje članice EU su obaviještene o trenutnom stavu BiH, nastavlja dalje Sannino i dodaje kako su Evropska komisija i Vijeće EU zabrinuti zbog nespremnosti BiH da bar prihvati princip za pregovore, i što umjesto toga, BiH u potpunosti blokira bilo kakav napredak.

Prema Sanninovim riječima, znatna EU sredstva planirana su za poljoprivredni sektor BiH u sklopu programa pretpristupne pomoći - IPA II. Ovime će se pomoći poljoprivrednicima i proizvođačima da dodatno poboljšaju konkurentnost svojih proizvoda na EU tržištu. Finansijska pomoć za poljoprivredni sektor bi, dakle, podržavala princip slobodne trgovine, na što se BiH obavezala potpisavši SSP.

"EU metodologija je jasno obrazložena u našem zahtjevu poslanom 7. februara glavnom pregovaraču BiH, a Vama ga dostavljamo na uvid. Čim BiH prihvati ovaj princip, Komisija se obavezuje da će ocijeniti i razmotriti bilo koji dodatni prostor za pregovaranje po pitanju šećera, ribe i vina (BiH već godinama, bezuspješno, traži povećanje kvota za ove proizvode; op.a.). Sjećam se da ste, za vrijeme posljednjeg boravka komesara Füllea u Sarajevu, obećali da ćete se osobno pozabaviti ovim značajnim pitanjem i hitno razmatrati na Vijeću ministara zahtjev komesara od 7. februara, s obzirom na to da Hrvatska pristupa EU 1. jula", zaključio je Sannino.

Pregovarački tim Bosne i Hercegovine, koji predvodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, do sada je apsolutno dosljedno zastupao naše ekonomske interese i nisu popustili pod pritiscima, već se drže utvrđene platforme, ali pritisak EU se pojačava i već nezvanično prijete suspenzijom SSP-a.

Vijeće ministara BiH je, kako smo saznali, dobilo pismo Stefana Sannina i predsjedavajući Bevanda priprema odgovor, koji bi u narednih nekoliko dana trebao poslati Sanninu. U VM-u su nam kazali kako će će se naš pregovarački tim čvrsto držati odluka koje je donijelo Vijeće ministara BiH o pregovorima sa EU, a to znači da će i dalje insistirati na zaštiti bh. privrede. Naravno, BiH je s druge strane spremna na saradnju u pogledu pripremanja listi proizvoda za trgovinu između BiH i zemalja članica EU.