Xinhua uvela 24-satni tv informativnim program na engleskom jeziku
Radiosarajevo.ba
Kineska novinska agencija Xinhua lansirala je 24-satni televizijski kanal s informativnim programom na engleskom jeziku, dok kritičari sumnjaju da će to imati nekoga posebnog učinka na već prepunom medijskom tržištu.
Razloga, međutim, ima dovoljno zbog kojih bi na njega trebalo obratiti pažnju, izvještava Glas Amerike.
Dean Cheng, iz Centra za azijske studije pri Zakladi Heritage, u Washingtonu, kaže da Kina ima dva jednostavna razloga za emitiranje na engleskom jeziku: "Prvi je predstaviti kinesku verziju svijeta globalnoj publici. Stoga 24-satni informativni program na jeziku koji razumije većina u svijetu, a to bi bio engleski. Njime će, na manje-više suptilan način, biti prenošena kineska gledišta o tekućim zbivanjima."
Kinezi neće moći gledati globalni kanal Xinhue. Izvjesno je također da on neće biti ozbiljna konkurencija CNN-u ili BBC-u. A njegova profitabilnost za sada ne zabrinjava vladu u Pekingu. U CNC Worldu, ili China Xinhua News Network Corporation kažu da će vijesti iz svijeta prenositi iz kineske perspektive te da im je cilj pružiti globalnom gledateljstvu alternativni izvor informacija.
"Drugi je razlog - utjecati ne samo na mišljenje šire javnosti, već potencijalno i na donošsenje vladinih odluka."
Dok u domaćim medijima provodi cenzuru, globalnom gledaljstvu Kina se obraća u jednom više zapadnom stilu. Zhao Xinshu, dekan Fakulteta za komunikacije na Baptističkom sveučilištu u Hong Kongu, međutim, kaže da je u kineskom i stranom programu više sličnosti nego razlika.
"Oba su međusobno povezana, sada još i više. Naravno, vladi je domaće gledateljstvo važnije jer osjeća da je poljuljana, režim osjeća da je ugrožen. Shvaćaju da nisu izabrani. Moraju ponuditi neki drugi izvor legitimnosti."
Što više kineski mediji rade u jednom otvorenom tržišnom okružju, kaže profesor Zhao, to je veća legitimnost informacija koje daju…
"Natječu se s drugima za gledateljstvo, za zaradu od reklamiranja. Kad razni mediji konkuriraju jedan drugome, imate tržišni fenomen. Kad se nadmeću jedan s drugim, oni žele privući publiku. Kad nju žele privuci i zadovoljiti, pružaju im informacije, uključujući i one iz svijeta. To je jedan od načina da vijesti iz svijeta nađu mjesto u takozvanim državnim medijima."
TV-novinari će se u Kinu vraćati, dodaje Zhao, s drugačijim pristupom u izvještavanju. Mnogi, ako ne i većina, po povratku u Kinu stvaraju konkurenciju na domaćoj sceni i time počinje proces evolucije u kineskim medijima i političkom sustavu. Po mišljenju profesora Zhaoa, učinak ce biti veći unutar Kine nego u ostatku svijeta.
"Oni sami promijenit će se više nego što oni mogu promijeniti ili utjecati na zapadno gledateljstvo. A za zapadno gledateljstvo ovo neće biti nužno loše, nikad ne smeta čuti i druga mišljenja, čak i kad su ona pod oštrom kontrolom vlade. Općenito, to bi moglo biti dobro za sve."
Ovo nije prvi takav pokušaj Kine. Državna kineska televizija počela je 2000. godine s emitiranjem 24-satnog programa na engleskom koji je dostupan u Sjedinjenim Državama. Također na španjolskom, francuskom, arapskom i ruskom jeziku. Unutar Kine državni se mediji dijele u dvije kategorije, domaću i stranu propagandu. Domaće medije se često u njihovom izvještavanju cenzurira. U programima za strano gledateljstvo pristupa se više kao odnosima s javnošću. Ima u tom pristupu, kaže Dean Cheng, i kritike zapadnih medija...
"U zadnjem Zaljevskom ratu, recimo, i u ratu u Iraku, CNN je bio prikazivan kao produžetak američke vlade. Drugim riječima – važan faktor u vršenju utjecaja na stavove drugih vlada prema Sjedinjenim Državama. U skladu s onim, dakle, što Kinezi, ali i ne samo oni, nazivaju medijskim ratom, za pridobivanje javnog mišljenja."
Ali Dean Cheng kaže kako i kineska vlada shvaća da se u svijetu koji se mijenja mora mijenjati i Kina.
"Kina je vrlo prilagodljiva. A Kinezi itekako svjesni da samo izjave Pekinga nisu dovoljne, shvaćaju da su dio puno složenijeg svijeta. Da je prilagođavanje neizbježno, stoga se zemlja i otvara stranim ulagačima, a dopušta i stranim turistima dolazak i slobodno kretanje cijelom zemljom. Pitanje je samo što će se dogoditi kada taj trend otvaranja počne ugrožavati kontrolu Komunističke partije."
Dean Cheng kaže da se sada otvara prostor za šire medijsko izvještavanje: "Sve dok se partija ne nađe na udaru kritika, bit će i tog prostora. Također, bit će zanimljivo vidjeti što Kinezi žele da mi o njima čujemo i znamo."
Sada se postavlja pitanje - u kojoj će se mjeri kineski mediji razviti u svojem izvještavanju globalnoj publici. Hoće li biti važnije da dopisnici budu vladini uposlenici ili da budu novinari? Preostaje, dodaje Dean Cheng iz Zaklade Heritage, nada da ce sjeme slobode tiska možda ipak uhvatiti korijena, zaključuje VoA.
fena
Razloga, međutim, ima dovoljno zbog kojih bi na njega trebalo obratiti pažnju, izvještava Glas Amerike.
Dean Cheng, iz Centra za azijske studije pri Zakladi Heritage, u Washingtonu, kaže da Kina ima dva jednostavna razloga za emitiranje na engleskom jeziku: "Prvi je predstaviti kinesku verziju svijeta globalnoj publici. Stoga 24-satni informativni program na jeziku koji razumije većina u svijetu, a to bi bio engleski. Njime će, na manje-više suptilan način, biti prenošena kineska gledišta o tekućim zbivanjima."
Kinezi neće moći gledati globalni kanal Xinhue. Izvjesno je također da on neće biti ozbiljna konkurencija CNN-u ili BBC-u. A njegova profitabilnost za sada ne zabrinjava vladu u Pekingu. U CNC Worldu, ili China Xinhua News Network Corporation kažu da će vijesti iz svijeta prenositi iz kineske perspektive te da im je cilj pružiti globalnom gledateljstvu alternativni izvor informacija.
"Drugi je razlog - utjecati ne samo na mišljenje šire javnosti, već potencijalno i na donošsenje vladinih odluka."
Dok u domaćim medijima provodi cenzuru, globalnom gledaljstvu Kina se obraća u jednom više zapadnom stilu. Zhao Xinshu, dekan Fakulteta za komunikacije na Baptističkom sveučilištu u Hong Kongu, međutim, kaže da je u kineskom i stranom programu više sličnosti nego razlika.
"Oba su međusobno povezana, sada još i više. Naravno, vladi je domaće gledateljstvo važnije jer osjeća da je poljuljana, režim osjeća da je ugrožen. Shvaćaju da nisu izabrani. Moraju ponuditi neki drugi izvor legitimnosti."
Što više kineski mediji rade u jednom otvorenom tržišnom okružju, kaže profesor Zhao, to je veća legitimnost informacija koje daju…
"Natječu se s drugima za gledateljstvo, za zaradu od reklamiranja. Kad razni mediji konkuriraju jedan drugome, imate tržišni fenomen. Kad se nadmeću jedan s drugim, oni žele privući publiku. Kad nju žele privuci i zadovoljiti, pružaju im informacije, uključujući i one iz svijeta. To je jedan od načina da vijesti iz svijeta nađu mjesto u takozvanim državnim medijima."
TV-novinari će se u Kinu vraćati, dodaje Zhao, s drugačijim pristupom u izvještavanju. Mnogi, ako ne i većina, po povratku u Kinu stvaraju konkurenciju na domaćoj sceni i time počinje proces evolucije u kineskim medijima i političkom sustavu. Po mišljenju profesora Zhaoa, učinak ce biti veći unutar Kine nego u ostatku svijeta.
"Oni sami promijenit će se više nego što oni mogu promijeniti ili utjecati na zapadno gledateljstvo. A za zapadno gledateljstvo ovo neće biti nužno loše, nikad ne smeta čuti i druga mišljenja, čak i kad su ona pod oštrom kontrolom vlade. Općenito, to bi moglo biti dobro za sve."
Ovo nije prvi takav pokušaj Kine. Državna kineska televizija počela je 2000. godine s emitiranjem 24-satnog programa na engleskom koji je dostupan u Sjedinjenim Državama. Također na španjolskom, francuskom, arapskom i ruskom jeziku. Unutar Kine državni se mediji dijele u dvije kategorije, domaću i stranu propagandu. Domaće medije se često u njihovom izvještavanju cenzurira. U programima za strano gledateljstvo pristupa se više kao odnosima s javnošću. Ima u tom pristupu, kaže Dean Cheng, i kritike zapadnih medija...
"U zadnjem Zaljevskom ratu, recimo, i u ratu u Iraku, CNN je bio prikazivan kao produžetak američke vlade. Drugim riječima – važan faktor u vršenju utjecaja na stavove drugih vlada prema Sjedinjenim Državama. U skladu s onim, dakle, što Kinezi, ali i ne samo oni, nazivaju medijskim ratom, za pridobivanje javnog mišljenja."
Ali Dean Cheng kaže kako i kineska vlada shvaća da se u svijetu koji se mijenja mora mijenjati i Kina.
"Kina je vrlo prilagodljiva. A Kinezi itekako svjesni da samo izjave Pekinga nisu dovoljne, shvaćaju da su dio puno složenijeg svijeta. Da je prilagođavanje neizbježno, stoga se zemlja i otvara stranim ulagačima, a dopušta i stranim turistima dolazak i slobodno kretanje cijelom zemljom. Pitanje je samo što će se dogoditi kada taj trend otvaranja počne ugrožavati kontrolu Komunističke partije."
Dean Cheng kaže da se sada otvara prostor za šire medijsko izvještavanje: "Sve dok se partija ne nađe na udaru kritika, bit će i tog prostora. Također, bit će zanimljivo vidjeti što Kinezi žele da mi o njima čujemo i znamo."
Sada se postavlja pitanje - u kojoj će se mjeri kineski mediji razviti u svojem izvještavanju globalnoj publici. Hoće li biti važnije da dopisnici budu vladini uposlenici ili da budu novinari? Preostaje, dodaje Dean Cheng iz Zaklade Heritage, nada da ce sjeme slobode tiska možda ipak uhvatiti korijena, zaključuje VoA.
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
