Tonino Picula: EU će ocjenjivati buduću vlast BiH, zemlje koja je sa Kosovom na samom dnu ljestvice

Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu i bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Tonino Picula u ekskluzivnom razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao je da će Evropska unija (EU) ocjenjivati buduću vlast u Bosni i Hercegovini, koja se formira nakon održanih izbora, na osnovu njihovog rada i posvećnosti prema obavezama i zadacima koje očekuje Brisel.

"Stranke koje su pobijedile su izbor građana BiH. Vlast koja se formira bit će odgovorna građanima BiH, ali institucije EU-a očekuju od BiH, kao i od svih zemalja koje su prošle taj put, da savlada obaveze. Po tome će se mjeriti vjerodostojnost vlasti u BiH, i ako bude radila u skladu sa standardima EU-a, imat će i povjerenje Brisela", istakao je Picula.

Potcrtava kako EU, prije svega, očekuje da bh. vlasti implementiraju presudu Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci napominjući kako je za to potrebna promjena Ustava BiH. Dodaje da EU, osim dosadašnjih obaveza, neće tražiti od BiH ništa novo.

EU ima jasnu mapu puta za BiH

"Postoji set kriterija i jasna mapa puta. U tom smislu, postoji obaveza da se implementira presuda Sejdić-Finci u ustavno tkivo, odnosno promjena Ustava BiH. Dakle, obaveze postoje, ništa novo se ne dodaje, sada se očekuje realizacija od bh. političara. Važan je taj prvi korak i nadam se da ćemo ga vrlo brzo vidjeti nakon formiranja vlasti", istakao je hrvatski zastupnik.

Napominje kako je ocjena o dešavanjima u regionu u proteklih godinu dana najbolje iznesena u redovnom godišnjem izvještaju Evropske komisije posebno naglasivši kako je BiH uz Kosovo na samom dnu ljestvice.

"Devet zemalja je u čekaonici, nažalost, BiH je uz Kosovo na samom začelju. To nije paušalna ocjena, ona je argumentirana. Mislim da se tu jasno kaže da je majka svih razloga stagnacije u BiH nedostatak političke volje", objašnjava Picula dodajući kako će Hrvatska i dalje nastaviti zagovarati ulazak zemalja iz regiona u EU.

"To je prvorazredni hrvatski nacionali interes. Hrvatska u ovom trenutku graniči sa tri države koje su na različitim stupnjevima u pregovorima sa Briselom. To su Srbija, Crna Gora i BiH. Kraj hrvatske tranzicije nije 1. juli 2013. godine kada je postala članica EU-a nego će kraj hrvatske tranzicije biti datum kada zadnja susjeda bude ulazila u EU", kazao je iskusni hrvatski političar.

Politika proširenja već neko vrijeme nije prioritet EU

Ipak, priznaje kako politika proširenja već neko vrijeme nije prioritet Evropske unije dodajući da mnogi građani zemalja članica smatraju da bi nove članice doprinijele ekonomskoj i socijalnoj krizi.

"Jedan od razloga je strah građana starijih zemalja članica da je proširenje donijelo socijalnu nesigurnost u pogledu radnih mjesta i pada kvalitete javnih servisa. Građani su pod pritiskom desnih populističkih stranaka prihvatili da je tome razlog proširenje 2004., i 2007. godine. Vjerujem da se radi o uvjerenju koje ne stoji. Proširenje tome nije odgovorno jer je proširenje jedna od najuspješnijih politika EU-a od njenog osnivanja", smatra Picula naglasivši kako će sve zemlje Balkana biti u EU nakon 2020. godine.

"Ja mislim da će se ponovo dogoditi 'big bang', odnosno veliko proširenje. Njega vremenski možemo locirati samo nakon 2020. godine jer vjerujem da će narednih pet godina u zemljama regiona biti iskorištene da se naprave ozbiljne reforme kako bi se zemlje EU-a uvjerile da je došlo vrijeme za novo proširenje", kazao je Picula.

Evropa kompletna tek sa priključenjem Turske

Naglasio je na kraju da će Evropa biti kompletirana tek priključenjem Turske.

"Radi se o nečemu što je povijesna neizbježnost. Ali, kada će se to dogoditi ovisi o nizu faktora. Turska mora uvjeriti Evropu, kao i svaka druga država, u čemu je njezina dodatna vrijednost, s čime je EU puno jača, stabilnija i prosperitetnija sa Turskom nego bez nje", izjavio je Picula za AA.