U Izraelu sve prisutnija diskriminacija žena

Sekularne vrijednosti za koje se Izrael uspio izboriti posljednjih godina su na klimavim nogama, a diskriminacija žena kojom se zadovoljavaju standardi fundamentalnih religijskih grupa sve je češća. Posljednji primjer je pomalo bizaran.

Sekularni gradonačelnik Jeruzalema Nir Barkat posljednjih par mjeseci vodi čudnu bitku: ortodoksni Jevreji vandaliziraju grad skidajući i uništavajući bilborde i plakate na kojima su ženski modeli, a on ih uz pomoć policije pokušava spriječiti u tome. Ove akcije su samo dio pokušaja ortodoksnih Jevreja da potisnu javnu poziciju žena u društvu.

Tokom nekoliko prethodnih mjeseci, lica žena su iščezla sa plakata u svim dijelovima Jeruzalema, što policija i gradski oci pripisuju ultra ortodoksnim grupama koje ženski lik smatraju uvredljivim. Pritisak je rezultirao i time da je nekoliko oglašivača samo uklonilo ženske modele sa svojih reklama, namijenjenih području Jeruzalema. Tako reklama za zimsku kolekciju brenda Honigman u drugim dijelovima Izraela prikazuje model odjeven u pleteninu, dok se u izraelskoj prijestolnici na istom plakatu ne vidi glava manekenke, nego samo ruka s torbom, s slično rade i drugi brendovi.

Reklame kompanija koje se nisu odlučile povinovati standardima ekstremnih jevrejskih grupa skoro svakodnevno bivaju metom direktne akcije. Širom Jeruzalema mogu se vidjeti bilbordi na kojima su ženski likovi prekriveni crnim sprejom ili vandalizirani drugačijom vrstom grafita, dok se najčešće dešava da posteri jednostavno osvanu pocijepani.

Barkat je zatražio pomoć od komandira policije, Nisoa Shahama, i u pismu mu rekao: „Moramo osigurati da oni koji na svojim reklamama žele imati ženska lica u ovom gradu to mogu ostvariti bez straha od vandalizma.“ Policija je potvrdila povećanje broja zabilježenih slučajeva vandalizma unutar Jeruzalema, ponajprije u kvartovima u kojima žive ortodoksni Jevreji. Glasnogovornik policije Micky Rosenfeld je rekao da će policija pojačati patrole kako bi prevenirala ovaj vid huliganstva i istražiti postojeće slučajeve.

Ono što zabrinjava više od potrganih reklama je što aktivisti za ravnopravnost spolova tvrde da je bitka s bilbordima samo jedan vid trenda ekstremnih religijskih grupa koje se zalažu za rodnu segregaciju Izraela. Aktivistkinja Hila Benyovich-Hoffman nedavno je morala reagovati na izvještaj da je u septembru devet kadeta izraelskih Snaga odbrane napustilo vojnu manifestaciju zato što je u programu bio i dio gdje su žene pjevale. Četvorica od njih izbačeni su iz obuke jer su odbili da se izvinu.

„Ovakvi kadeti bi mogli ponižavati žene u vojci samo zato što im je neki rabin rekao da je ženski glas nepristojan. Žene su se nekad ponosile izraelskom vojskom jer su tu mogle služiti rame uz rame sa muškarcima, ali u posljednje vrijeme rabini imaju sve više uticaja na ponašanje vojnika.“, kaže Benyovich-Hoffman. Štaviše, izraelska vojska razmatra da ukine takav liberalni sistem, jer religiozni muškarci ne žele služiti vojsku zajedno sa ženama.

Ista aktivistkinja je organizovala demonstracije prošlog petka, na kojima su stotine žena izašle na ulice Tel Aviva, Jeruzalema i Haife kako bi podcrtale svoje pravo na prisutnost u javnosti. No, Benyovich-Hoffman smatra da se moraju poduzeti oštrije mjere jer je razloga mnogo. Izrael je sa 37. mjesta na kojem je bio 2007. prema podacima Global Gender Gap indeksa, pao na 55. mjesto u 2001., što znači da je diskriminacija žena sve veća.

Rodna segregacija je u Izraelu ilegalna, a centar IRAC je osnovan prije više od deset godina kako bi se borio za poštivanje zakona protiv rodne diskriminacije. Centar dnevno prima u prosjeku četiri poziva, većinom žena koje dolaze iz ortodoksnih jevrejskih zajednica i koje se žale na segregaciju u zdravstvenim ustanovama, na ulici i u gradskom prevozu. Ova organizacija procjenjuje da je između 500 i 600 autobuskih vožnji u Izraelu su podijeljene: žene sjede u zadnjem dijelu, muškarci u prednjem. Još konkretniji problem predstavlja činjenica da žene na svim poslovima zarađuju dvije trećine plate svojih muških kolega.

Zamjenica gradonačelnika Jeruzalema, Naomi Tsur, priznaje da je situacija „žalosna“, ali da također treba reći i kako prilike za jačanje ženskih ljudskih prava u Jeruzalemu nikad nisu bile bolje. Do novembra 2008., dok je grad vodio ortodoksni gradonačelnik, bilbordi na kojima su ženski modeli jednostavno nisu bili dopušteni. Tsur smatra da trenutni problem sa vanadliziranjem bilborda pravi grupa ljudi koja ne priznaje autoritet gradonačelnika ni policije, suda ni vlade, te da je od izuzetnog značaja da se ovoj manjini ne dopusti da dominira.

Izrael je bila jedna od prvih država koja je na mjesto premijera dovela ženu, Goldu Meir 1969., danas žena rukovodi izraelskim Vrhovnim sudom, Tzipi Livni je predsjednica opozicije, a država ima jedan od najstrožih zakona protiv silovanja i seksualnog nasilja u cijelom svijetu. Pritisak koji se u posljednje vrijeme vrši nad ženama u Jeruzalemu feminističke organizacije ove zemlje smatraju apsurdnim i zabrinjavajućim.

„Krećemo se unazad i polako gubimo ono za šta smo se izborile. Demokratska država i 21. stoljeće nisu mjesto i vrijeme u kojem žene trebaju sjediti u zadnjem dijelu autobusa.“, kaže Rachel Liel, izvršna direktorica New Israel Funda, organizacije koja se bori za građanska prava i jednakopravnost. Sa sve većim brojem ultraortodoksnih vjernika, situacija može postati samo lošija.