U Hagu ponosni na svoj rad: Tribunal se zatvara za 10 dana

Ceremoniji će prisustvovati zvaničnici iz BiH i zemalja regiona, čijim državljanima je u protekle 24 godine suđeno. Haški tribunal je osnovan 25. maja 1993. godine, a osnovalo ga je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije.

Kako je Tanjugu rečeno u Tribunalu, u okviru priprema za zatvaranje, Tribunal je u prethodne dvije godine organizovao niz skupova o svom naslijeđu kako bi drugima omogućio da njegova dostignuća koriste kao osnovu za dalji rad.

Tribunal je sa radom prestao 30. novembra okončavši sve prvostepene postupke, a njegov rad je nastavio takozvani Mehanizam za međunarodne krivične sudove koji će okončati sve preostale žalbene postupke.

Dan ranije, 29. novembra, Žalbeno vijeće tribunala izreklo je pravosnažnu presudu u slučaju "Prilić", a objavljivanje te odluke pamtit će se po samoubistvu jednog od osuđenih Slobodana Praljka koji je, kad je čuo da mu je potvrđena kazna od 20 godina zatvora za zločine nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, ispio otrov u sudnici.

Sedmicu dana prije toga, Tribunal je generalu Vojske RS Ratku Mladiću izrekao kaznu doživotnog zatvora.

Tokom više od 24 godine rada Tribunal je procesuirao 161 optuženog, od kojih su više od polovine bili Srbi iz vojnog i političkog života Srbije i manjeg bh. entiteta RS.

Britanski Guardian: Najveći uspjeh Haga lov na bjegunce koji je trajao decenijama

U online izdanju britanskog lista Guardian izašao je opširan tekst o zatvaranju Haškog tribunala.

Britanski medij posebno je istakao da je Tribunal bivšeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, vođu pobunjenih bosanskih Srba Radovana Karadžića i generala Ratka Mladića stavio na optuženičku klupu.

“Formiran je 1993. godine i prvi je tribunal tog tipa od saslušanja u Nirnbergu i Tokiju na kraju Drugog svjetskog rata“, ističe “Guardian“.

Oni navode da je 90 ljudi osuđeno za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine, da je “više niko neće moći da pobjegne bez kazne za svoje postupke, čak i tokom rata“, kao i da je najveći uspjeh Haga bio “lov na bjegunce koji je trajao decenijama“.

“Bilo je i kritika da je Haški tribunal predstavljao ’pravdu pobjednika’ – oko dvije trećine optuženih bili su Srbi, ali oni koji podržavaju sud ističu da su najveće zločine u sukobu izvršile srpske snage nad bošnjačkim civilima“, piše “Guardian“.

Tužilac u slučaju Miloševića: Srbija je strana koja je izgubila

Za “Guardian“ je pričao i Geoffrey Nice koji je u Haškom tribunalu radio od 1998. do 2006. godine i koji je predvodio Tužilaštvo u slučaju protiv Slobodana Miloševića.

Nice, kako se navodi, prepoznaje uspjehe Haškog tribunala, “ali sa rezervom“.

“Moj opći utisak o Haškom tribunalu najviše ima veze sa onim što se dogodilo u Srebrenici. Izdaja SAD, Velike Britanije i Francuske, kako djeluje, dovela je do humanitarne noćne more, dok holandskim mirotvorcima nije rečeno da su ostavljeni na cjedilu. Ukoliko je tako bilo, te moćne države sigurno su otkrile Miloševiću da ako bosanski Srbi zauzmu Srebrenicu da više neće biti zračnih udara“, kaže Nice.

Prema njegovim rečima, djelovalo je da su zapadne države i “strana koja je izgubila – Srbija“ mogle pred Haškim tribunalom da se u pojedinim situacijama “miješaju u vladavinu prava“.

“To se često dešavalo zadržavanjem dokaza kako bi ’očistili’ prave historijske zapise u korist Srbije i Zapada. Mi, advokati suda, koliko ja znam, sve smo činili da slučajeve održimo čistim i da se odupremo miješanju drugih kad god bismo to primjetili. Suđenja su trajala predugo, a žrtve su decenijama čekale da saznaju šta se dogodilo", navodi Nice.

Preostale funkcije tribunala

Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) osnovalo je Vijeće sigurnosti UN kako bi završio preostale funkcije Tribunala.

On će okončati žalbene postupke protiv Radovana Karadžića, Vojislava Šešelja, Ratka Mladića, kao i ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, a preuzeo je i krivično gonjenje Vjerice Radete i Petra Jojića čije izručenje nije odobrilo srpsko pravosuđe.

Ponosni na svoj rad

U Haškom tribunalu tvrde da su ponosni na svoj rad.

"Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je izuzetno ponosan na to što je presudio ili na drugi način priveo pravdi svako od 161 osoba protiv kojih je tužilac podigao optužnice za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije tokom sukoba 1990-tih godina 20. vijeka", naveli su ranije u tom sudu.

Srbima, koji su činili vojni i politički vrh tadašnje Srbije i bh. entiteta RS je pred tim sudom izrečeno ukupno 1.200 godina zatvora.

Sa druge strane, Haško tužilaštvo je, kad je riječ o predstavnicima drugih naroda uključenih u sukobe, optužilo mahom vođe paravojnih organizacija koji su nakon suđenja oslobađani od optužbi, poput Nasera Orića, Ramuša Haradinaja, Ante Gotovine i Mladena Markača.

Jedan od trojice glavnih aktera u ratnim sukobima zbog kojih je Tribunal osnovan - nekadašnji predsjednik Srbije i SRJ Jugoslavije Slobodan Milošević, umro je 2006. godine u pritvorskoj jedinici tog tribunala, dok su druga dva aktera, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović su u međuvremenu preminuli.

Protiv Izetbegovića je bila podignuta optužnica, dok je, prema riječima tadašnje glavne tužiteljke Tribunala Carle del Ponte, protiv Tuđmana bila u pripremi.

Osnivanje informacionih centara u državama bivše Jugoslavije

Kada je riječ o naslijeđu ovog međunarodnog suda, VIjeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je 2010. godine Rezolucijom 1966 Tribunalu dao mandat da omogući osnivanje informacionih i dokumentacionih centara u državama bivše Jugoslavije.

Ti centri će omoguć‡avati digitalni pristup elektronskim primjercima svih javnih spisa i arhivskog materijala Tribunala.

"Tokom više od 24 godine rada, Tribunal je stvorio ogromno bogatstvo sudskih dokumenata i spisa, koji uključuju dokaze, presude, naloge, odluke, svjedočanstva hiljada svjedoka, dokazne predmete i transkripte i audio-vizualne snimke postupaka vođenim pred njim", naveli su u Tribunalu.

Dodaju da ti spisi predstavljaju izuzetno vrijedan izvor informacija o radu Međunarodnog suda kao i o događajima koji su se dogodili u bivšoj Jugoslaviji tokom sukoba devedesetih godina XX vijeka.

"Osim što će biti od ogromne važnosti i vrijednosti žrtvama i članovima njihovih porodica, oni su također izuzetan izvor za pravne stručnjake koji se bave predmetima u vezi s ratnim zločinima, kao i za nacionalne vlasti, nevladine organizacije, predstavnike akademske zajednice, pedagoge, historičare, novinare i druge predstavnike civilnog društva aktivne na polju tranzicijske pravde", smatraju u Tribunalu.

A kao podsećanje na "selektivnost u dijeljenju pravde", vrijedna je izjava sudskog ljekara Jose-Pabla Baraybara, koji je radio pri UNMIK-u, a koji tvrdi da je 2010. godine u Njemačkoj, i to uz odobrenje Haškog tribunala, uništeno 400 uzoraka DNK žrtava na Kosovu.

Baryabar je, naime, u intervjuu za švicarski dnevnik Vrijeme tada naveo da su njemački policajci na Kosovu 1999. godine sakupili 400 uzoraka DNK, te da je on 2002. tražio te uzorke radi identifikacije.

"Nijemci su rekli da su ih uništili jer im je Haški tribunal to dozvolio", izjavio je tada Baryabar.