Turistički biser Mediterana propada, eksperti tvrde: ‘Za sve je kriva gradonačelnica...‘

Od referenduma za nezavisnost Katalonije 2017. i neredima koji su uslijedili, više od 8200 kompanija preselilo je svoja sjedišta iz Barcelone u druge dijelove Španjolske.

Otišle su dvije od četiri najveće španske banke CaixaBank i Sabadell, jedno od najvećih energetskih kompanija Naturgy, najveći evropski vlasnik stanica za mobilnu telefoniju Cellnex, i Grupo Planeta, jedan od najvećih evropskih izdavača knjiga, piše Jutarnji list.

Ne znači to da su svi povukli zaposlene i kancelarije iz Barcelone, ali su sastanke uprave i centre moći preselili drugdje. To je naštetilo Barceloni kao dobrom mjestu za ulaganje, piše Financial Times u tekstu o lošem utjecaju nacionalizma na gospodarski prosperitet Barcelone, grada koji je imao ambicije postati metropolom Mediterana.

Trending

Lord Stuart Peach stigao u Sarajevo: Otkriveno o čemu je razgovarao s Komšićem i Bećirovićem

09.02.23. 15:59

Zbog Palestine: Barcelona privremeno prekida sve institucionalne veze sa Izraelom

Doduše, nije sve crno, od vrhunca pandemije Covida, u Barceloni su otvoreni centri za umjetnu inteligenciju Applea i Microsofta, kancelarije Amazona i Googlea, centri za inovacije Siemensa i Bayera, digitalna središta PepsiCo i SAP. Cisco namjerava osnovati centar za dizajn čipova, a Intel planira otvoriti zajednički laboratorij s Barcelonskim superračunarnim centrom, predstavlja društvo Barcelona Global, osnovana za privlačenje stranih ulaganja.

Barcelona i dalje ima tek devet posto nezaposlenih, bitno manje od Madrida, ali mogla je mnogo više. Privlačenje investicija po svaku cijenu nije bio interes ljevičarske gradonačelnice Ade Coleau. U proteklih šest godina radila je na obuzdavanju haotičnog masovnog turizma i spekulacija nekretninama. Ograničila je Airbnb-a, proširila zelene i pješačke zone, uvela obavezu da 30 posto svih novih privatnih stambenih projekata budu javni stanovi.

Ona nije za nezavisnost Katalonije, no među poslovnim ljudima stekla je reputaciju neprijatelja biznisa i rasta, piše Financial Times. Zovu je "Barcelona ne": ne proširenju aerodroma; ne hotelu Four Seasons; ne ogranku ruskog muzeja Ermitaž, i to prije invazije na Ukrajinu.

Iako je Katalonija privukla šest do devet milijardi eura stranog kapitala u svakoj od proteklih nekoliko godina, to je oštri pad u odnosu na više od 16 milijardi eura u rekordnoj 2016., prema podacima ministarstva industrije. Za razliku od Barcelone, madridska je regija zabilježila rekordna ulaganja od 98 milijardi eura u 2018. da bi zadnje dvije godine i oni drastično pali, dok se Barcelona vraća na razinu iz 2012-2014.

Olimpijske igre 1992. označile su vrhunac godina urbane regeneracije koja je zagađeni industrijski grad pretvorila u omiljeno odredište miliona turista. Obnovljene su plaže koje stanovnici nikad nisu koristili zbog blizine fabrika, podizali su nove parkove i trgove.

"Grad je bio tako otvoren, pozitivan, optimističan i tako ponosan na sebe", sjeća se Wayne Griffiths, koji se kao 25-godišnji Britanac 1991. doselio u Barcelonu. Kao izvršni direktor Seata, proizvođača automobila u vlasništvu Volkswagena, Griffiths vodi dvije fabrike za izradu komponenti u gradu i tvornicu u obližnjem Martorellu. Za tmurniju atmosferu i lošije poslovne brojke Wayne Griffiths krivi političare, koji se bave sami sobom, bili oni pristaše ili protivnici nezavisnosti.

Referendum o katalonskoj nezavisnosti 2017. poslao je u svijet slike pripadnika interventne policije kako tuku ljude i izazvao najgoru ustavnu krizu u decenijama. Građani su izvlačili novac iz katalonskih banaka, a frime bježale iz straha da će ih jednostrano proglašenje nezavisnosti ostaviti izvan EU-a, u pravnom i finansijskom vakuumu. Dvije godine kasnije demonstranti su se sedmicama sukobili s regionalnom policijom, nakon što je devet katalonskih vođa osuđeno na zatvorske kazne.

Španjolski premijer Pedro Sanchez danas kaže da je borba za nezavisnost gotova i da se vraća miran suživot, dijelom zato što je 2021. pomilovao devet zatvorenih katalonskih lidera i odobrio reforme kaznenog zakona kako bi se smanjile kazne za širu skupinu optuženih.

Ali 41 posto Katalonaca još uvijek podržava nezavisnost, navodi FT. Pere Aragones, predsjednik katalonskog Generaliteta, kaže da im je cilj pridobiti većinu, a zatim uvjeriti vladu u Madridu da pristane na referendum. Na pitanje hoće li to izazvati novu nestabilnost, Aragones odgovara: "Ako društvo ide naprijed, a institucije zaostaju, to može značiti stabilnost danas, ali nestabilnost sutra". Najbolji način za osiguranje buduće stabilnosti je rješavanje sadašnjih problema, ističe katalonski premijer.