Svinjska kuga iz Afrike protiv koje nema vakcine, širi se Europom

Radiosarajevo.ba
Svinjska kuga iz Afrike protiv koje nema vakcine, širi se Europom
Foto: Arhiv / Svinje, Ilustracija
Svinjska kuga, koja se prvi put pojavila '90-ih godina u Gruziji, Španiji i Portugalu, sada se raširila posebno u Baltičkim zemljama pa sve do Ukrajine, navodi Deutsche Welle (DW).

Navodi se da virus prenose divlje svinje i da lovci sada ubijaju što više tih životinja. DW navodi da Afrička svinjska kuga (ASP), kao što joj i ime kaže, ne potiče s europskog kontinenta, pošto joj je porijeklo južno od Sahare gdje je prenosi takozvani meki krpelj, parazit iz tropskih i suptropskih predjela.

Taj parazit se hrani svinjskom krvlju, a virus ASP može da preživi samo u krpeljima ili svinjama. Prenošenje preko ptica-selica zato nije vjerovatno, a ni ljudi ne mogu oboljeti od njega. Iako u Europi nema mekih krpelja, ASP se sve češće registrira, a razlog je u tome što se virus putem tjelesnih tečnosti može prenositi direktno iz svinje u svinju.

DW navodi da su prvi pojedinačni slučajevi oboljenja zabilježeni u Španiji i Portugalu '90-ih godina prošlog vijeka, ali je brzo uspostavljena kontrola nad virusom, kojeg je bilo i na Siciliji.

Navodi se da je najveća epidemija upravo u toku u baltičkim zemljama i istočnoj Europi - od Gruzije do Češke i od Estonije do Ukrajine. Epidemija se vjerovatno počela širiti iz lučkog grada Potija, pošto je tamo jedan brod iz Afrike 2007. bacio pomije koje su bile kontaminirane.

Predstavnica Instituta za zdravlje životinja Fridrich Lefler kaže da su se time vjerovatno zarazile divlje svinje rijući po đubrištu.

Prve infekcije u Litvaniji i Poljskoj su dijagnosticirane kod divljih svinja 2014, a posebno je dramatična situacija u jugostičnoj Poljskoj na granici sa Slovačkom.

Navodi se da nema vakcine protiv ASP i da, kada se virus pojavi na nekoj farmi, sve životinje moraju biti ubijene. Da bi sprječili širenje virusa, lovačka udruženja su intenzivirala lov na divlje svinje na određenim područjima kako bi se smanjio broj životinja.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije