Statističko istraživanje: Veliki broj stanovništva Njemačke su doseljenici

Četvrtina stanovništva Njemačke je porijeklom iz neke druge zemlje, a svaki peti stanovnik se sam doselio iz inostranstva, saopštio je nacionalni zavod za statistiku u četvrtak.
Prema statistici, prošle godine u zemlji je živjelo 21.2 miliona ljudi s korijenima u inostranstvu. To je oko četiri posto više nego prethodne godine, a njihov udio je porastao na 25.6 posto.
"Dakle, svaka četvrta osoba u Njemačkoj ima useljeničku historiju", saopštio je Destatis.

Iranski vođa prijeti ozbiljnim posljedicama u slučaju napada SAD-a: "Nećemo se predati nikome"
Statističari među ljude useljeničkog porijekla ubrajaju imigrante prve generacije, odnosno one koji su sami došli, i one čiji se barem jedan roditelj uselio poslije 1950. godine. Broj useljenika prve generacije porastao je od prethodne godine za četiri posto, na oko 16.1 milion, a njihov udio na 19.1 posto.
Inače, stanovnika čija su se oba roditelja uselila poslije 1950. bilo je 5.2 miliona, a još 4.1 milion ima jednog roditelja iz te kategorije. Statistika njih, prema definiciji, ne uračunava među građane useljeničkog porijekla.

I Europska komisija njemačkoj privredi predviđa stagnaciju
Upadljiva je mladost ljudi useljeničkog porijekla. U grupi stanovnika starosti 20–39 godina, oni čine više od trećine – 34 posto. Među starijima od 65, ima ih tek 14 posto.
Stanovništvo useljeničkog porijekla prosječno je staro 38.2 godine, odnosno devet godina ispod nacionalnog prosjeka od 47.4 godine," naveo je Destatis. Prošle godine u Njemačkoj je živjelo nešto manje od 6.5 miliona ljudi koji su se uselili od 2015. Među njima je najviše Ukrajinaca i Sirijaca.
Najviše njih je u Njemačku došlo bježeći od rata ili da traži azil – 31 posto. Slijede useljenje radi rada – 23 i spajanje porodice – 21 posto, piše dpa.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.