Šta se dešava u Baltiku? Švedska pronašla novo curenje gasa na Sjevernom toku 2

Švedska je pronašla novo curenje u velikom podvodnom plinovodu kojim se ruski prirodni gas prenosi u EU - što ga čini četvrtim otkrivenim ove sedmice.

Danska i Švedska su ranije prijavile curenje gasa u gasovodima Sjeverni tok 1 i 2, upozoravajući vlasti na mogućnost namjernog napada. EU je saopštila da je curenje plina uzrokovano sabotažom.

Rusija je na drugim mjestima odbacila sugestije da je napala sopstvene gasovode kao "predvidljive i glupe", piše BBC.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

28.09.22. 15:20

Cijene gasa u Evropi porasle zbog curenja u Baltičkom moru

Švedska obalska straža saopćila je da su pronašli četvrto curenje na Sjevernom toku 2, vrlo blizu većeg curenja pronađenog ranije na Sjevernom toku 1.

EU je ranije optužila Rusiju da koristi isporuke gasa kao oružje protiv Zapada zbog svoje podrške Ukrajini.

Lideri EU su se okupili kako bi jasno stavili do znanja da će svaki namjerni napad na energetsku infrastrukturu kontinenta biti dočekan "najjačim mogućim odgovorom". Norveška je saopštila da će rasporediti svoju vojsku da zaštiti naftna i gasna postrojenja.

Ni jedan plinovod trenutno ne transportuje gas, iako oba sadrže gas.

27.09.22. 17:17

Sjeverni tok 1 i 2: Strah u Europi zbog misterioznih oštećenja na ruskim gasovodima

Gasovod Sjeverni tok 1 - koji se sastoji od dva paralelna kraka - nije transportovao nikakav gas od avgusta kada ga je Rusija zatvorila, rekavši da je potrebno održavanje.

Proteže se 1.200 km ispod Baltičkog mora od ruske obale blizu Sankt Peterburga do sjeveroistočne Njemačke. Njegov dvostruki naftovod, Sjeverni tok 2, zaustavljen je nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru.

Seizmolozi su izvijestili o podvodnim eksplozijama prije nego što je došlo do curenja. Danska komanda odbrane objavila je snimak curenja na kojem se vide mehurići - najveći je prečnika jedan km - na površini Baltičkog mora.

Andrej Kortunov iz Ruskog vijeća za međunarodne poslove - istraživačkog centra sa sjedištem u Moskvi - rekao je za BBC Radio 4: "Oni uvijek upiru prstom u Rusiju, ali mislim da, budući da je to ruska imovina, ne bi bilo logično da joj Rusija nanese štetu. Postoje i drugi načini da se evropski životi otežaju. Oni jednostavno mogu zaustaviti isporuke gasa bez oštećenja infrastrukture."