Šezdeset godina Ženevskih konvencija

Danas se navršava šezdeset godina od usvajanja Ženevskih konvencija - dokumenata koji su temelj modernoga međunarodnog humanitarnog prava.

To su dokumenti koji treba da štite ranjene u ratnim sukobima, garantiraju human tretman ratnim zarobljenicima i štite civile.

O poštovanju Ženevskih konvencija brine Međunarodni komitet Crvenog križa (MKCK), međutim, kako je javio dopisnik BBC-a iz sjedišta ove organizacije u Ženevi, u Crvenom križu su sve zabrinutiji zbog nedovoljnog poštovanja Konvencija i pitaju se kako da osiguraju veće poštovanje pravila ratovanja.

Ženevske konvencije su nastale iz jedne lijepe i plemenite ideje: da se uvedu pravila ratovanja, ali se svijet toliko puta uvjerio u istinitost izreke da "u ljubavi i ratu nema pravila"... kao nedavno u Bosni i Hercegovini, Ruandi ili sudanskom Darfuru.

U Prvome svjetskom ratu deset vojnika je poginulo na jednog civila, dok je danas taj odnos obrnut. Napadi na civile, uništavanje njihovih domova, čak i silovanje; nisu slučajne posljedice sukoba, već namjerno izabrana taktika modernog ratovanja.

To nameće pitanje: šta uraditi sa Ženevskim konvencijama i da li su dokumenti, prvobitno usvojeni u vrijeme tradicionalnih stajaćih vojski, danas prevaziđeni ili ih ljudi jednostavno ne poštuju?

"Za sve nas je to veliko pitanje. Vidjeli smo tako veliki broj civila koji su postali žrtve ratnih okolnosti. Moramo pronaći načine da provedemo u djelo ova pravila ratovanja, i to snažnije i uvjerljivije nego do sada. Moramo odvratiti one koji ih krše od takve prakse", smatra Philip Spoerri, advokat u MKCK-u.



Crveni križ brine o poštovanju Ženevskih konvencija ali kao humanitarna organizacija ne može nametati njihovu primjenu. To je zadatak Ujedinjenih nacija ili Međunarodnoga krivičnog suda.

Ipak, sve izraženija tendencija pojave unutarnjih sukoba u kojima se ne sukobljavaju tradicionalne vojske, već nelegalne naoružane grupe, prema uvjerenju zvaničnika MKCK-a, znači da je potrebno modernizirati pravila ratovanja.

To se može uraditi putem diplomatskog procesa koji će vjerovatno trajati godinama.

U međuvremenu će predstavnici Crvenog križa u zonama sukoba nastaviti da podsjećaju zaraćene strane na njihove obaveze i kada vide da se one oglušuju na ta podsjećanja, nastojati da brinu o civilima koji postanu žrtve ratova.

fena/radiosarajevo.ba