Samit Nesvrstanih u Egiptu

U egipatskom letovalištu Šarm el Šeiku počeo je 15. samit Pokreta nesvrstanih, a glavne teme su međunarodna solidarnost i globalna ekonomska kriza.

Samit je otvorio kubanski predsjednik Raul Kastro, presjedavajući 14. samita ovog pokreta, posle čega je predsjedništvo preuzeo egipatski predsjednik Hosni Mubarak.

"Glavni izazov koji leži pred Nesvrstanima je prilagođavanje novim uvjetima koji vladaju u međunarodnoj zajednici", rekao je Mubarak otvarajući skup.

Na samit je otputovao predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić.

U Egipat su stigli i predsjednici Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Na samitu u egipatskom ljetovalištu na Crvenom moru okupile su se delegacije iz 118 zemalja članica Pokreta nesvrstanih, te zemalja promatrača, a među njima je šezdesetak predsjednika država i vlada.

Tokom samita će se razgovarati o mirovnom procesu na Bliskom istoku, klimatskim promjenama, bezbjednosti hrane, energetskim pitanjima i daljem razvoju samog Pokreta nesvrstanih.

U uvodnom dijelu samita govorio je i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun, koji je ocijenio da su se "uvjeti u svjetskoj politici dramatično promijenili i da se svijet suočava sa složenom krizom koja prijeti globalnoj sigurnosti".

"U ovim kritičnim vremenima moramo gledati na osnovna načela nesvrstanosti, kako bismo odgovorili na te izazove", rekao je Ban.

Zemlje članice ovog pokreta čine gotovo dve trećine zemalja članica Ujedinjenih nacija.

Samiti Pokreta nesvrstanih održavaju se svake tri godine.

Temelji Pokreta postavljeni 1956. godine na Brionima



Pokret nesvrstanih danas okuplja 118 zemalja članica, te 16 zemalja koje imaju status promatrača. Članice su gotovo sve afričke te većina azijskih i latinskoameričkih zemalja, a od evropskih punopravna je članica jedino Bjelorusija.

Osim Hrvatske status promatrača ima još 15 zemalja, među kojima su Kina, Brazil, Meksiko, Srbija i Bosna i Hercegovina.

Temelji Pokreta postavljeni su 1956. godine na Brionima, na sastanku tadašnjih čelnika Jugoslavije, Indije i Egipta, Josipa Broza Tita, Jawaharlala Nehrua i Gamala Abdela Nasera, a Pokret nesvrstanih je službeno osnovan na Prvom samitu u Beogradu pet godina kasnije.

Budući da je nastao kao odgovor zemalja u razvoju na hladnoratovsku blokovsku podjelu svijeta, taj je pokret morao nakon hladnoga rata i pada Berlinskog zida preispitati svoju ulogu u međunarodnim odnosima.

Pokret je uvijek naglašavao svoje temeljne vrijednosti, poput poštivanja suverenosti nacionalnih država, nemiješanja u unutarnje poslove, te borbe protiv imperijalizma i kolonijalizma.

Pitanje je, međutim, koliko u današnjem svijetu ta načela mogu pridonijeti jačanju položaja nesvrstanih zemalja u međunarodnoj politici i u odnosima s razvijenim zemljama.

U svojoj povijesti Pokret se zauzimao za saradnju i jedinstvo među svojim članicama, ali sama njegova veličina i raznolikost interesa zemalja članica često su onemogućavali konkretnije zajedničko djelovanje, pa mu je utjecaj u međunarodnoj politici bio ograničen i u vrijeme hladnog rata, a osobito u zadnja dva desetljeća.

Nesvrstani su danas žarište svoje politike premjestili s političkih na socijalne i ekonomske teme, zauzimajući se za jačanje uloge siromašnijih zemalja u svjetskoj ekonomskoj politici, te za ograničavanje utjecaja globalizacije na porast siromaštva i nejednakosti u svijetu.

b92/hina/fena/radiosarajevo.ba