Ruska agresija Ukrajini nanijela štetu veću od 500 milijardi dolara

Mnogi ukrajinski gradovi, mjesec i pol od početka ruske agresije, već sliče europskim gradovima koji su pretrpjeli najveća razaranja u Drugom svjetskom ratu, spaljeni i gotovo sravnjeni sa zemljom.

Razrušenu Europu nakon Drugog svjetskog rata spasio je, kako je tada nazvan - Maršalov plan. I Ukrajina će trebati veliku međunarodnu pomoć u obnovi. Već sada šteta koju je napadnutoj zemlji nanio rat veća je od 500 milijardi dolara.

Mariupolj danas. Baš kao i Dresden prije 77 godina. Pogled iz zraka gotovo je identičan. Ruševine na sve strane. Zbog ratnog ludila, ljudi bez domova, hrane, budućnosti. Njemačka to itekako dobro pamti, pa je i prva najavila upravo onakvo rješenje kakvo je njoj pomoglo, prenosi HRT.

Trending

Barcelona ne žali novac: Flick pravi posao decenije i dovodi čudo vrijedno 100 miliona eura

"Nastavit ćemo podržavati ukrajinski narod u borbi za slobodu. Solidarnost s našim europskim susjedom ima trajnu osnovu i zato trebamo međunarodni Marshalov plan za Ukrajinu", rekao je Christian Lindner, njemački ministar financija.

Maršalov plan spasio je poslijeratnu razrušenu Europu. Kreirali su ga SAD i Kanada koji su u 4 godine poslali oko 13 milijardi dolara pomoći u hrani, alatima i povoljnim zajmovima za obnovu infrastrukture. No je li takav plan i danas izvediv?

"Mislim da jest, da će Europa definitivno težiti prema pripremi Maršalova plana 2, iz jednostavnog razloga što je to prilika za europsku privredu da sudjeluje u realizaciji takvog plana", rekao je Hrvoje Japunčić, financijski analitičar.

S tim se slaže i Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti koji smatra da prije slanja novca treba osmisliti političku formu saradnje. Podsjeća da je temelj Maršalova plana bilo osnivanje organizacije za europsku ekonomsku suradnju.

"Da se napravi pandan te organizacije kako bi se jasno podijelile uloge i zadaci, planirali kapaciteti, financijski kapaciteti koliko se namjerava pomoći", kazao je Kristijan Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Ključno je pitanje kako pronaći novac i ko će ga i u kolikom iznosu osigurati. Hrvoje Japunčić smatra da će se primijeniti postojeći model oporavka od posljedica pandemije.

"Dugoročnim financiranjem putem obveznica i sredstvima koja će se pribaviti na tržištima kapitala, gdje će se sredstva koristiti za investicije, a povrat će biti u jednom srednjoročnom ili dugoročnom periodu za sve investitore", kazao je Japunčić.

Kristijan Kotarski ističe da se u stručnim krugovima sve češće pojavljuje ideja da novac treba uzeti i od Rusije. I to bez previše pitanja.

"Da se naprosto dio zamrznutih deviznih rezervi Ruske federacije iskoristi kao dio ratnih reparacija, dakle Ukrajini kako bi se onda na taj način direktno ruskim novcem obnovilo što su u ovoj operaciji razorili od infrastrukture", rekao je Kotarski, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.

Šteta se penje prema 600 milijardi dolara. Uništene su na hijade kilometara cesta, milioni četvornih metara stanova, na stotine škola.

"Vrlo je važno da taj novac koji će dolaziti nadajmo se u Ukrajinu bude distribuiran na odgovoran, transparentan, učinkovit i produktivan način, dakle jednostavno bio bi šamar poreznim obveznicima i svima onima koji bi željeli izgraditi poslijeratnu Ukrajinu da nakon što konflikt završi novac počne završavati tamo gdje mu nije mjesto", kazao je Kotarski.

Dvojbe nema - Ukrajina treba pomoć, ali prije obnove - potrebno je završiti rat i osloboditi zemlju.