Problemi i u Njemačkoj: Više rada ne znači uvijek i više novca

Kada se u Njemačkoj raspravlja o tzv. građanskom novcu, kako se od početka godina nazive potpora za nezaposlene, uvijek se postavlja pitanje isplati li se uopće raditi ili ne. Do sada su se ovom temom uglavnom bavili populisti koji su aktualnu vladu optuživali da su potporu za nezaposlene podigli na nedozvoljenu razinu.

Sada su u jednoj studiji i ekonomisti zaključili kako zaista postoje situacije u kojima socijalne naknade čine dodatni rad neprivlačnim. Opoziciona Kršćansko-demokratska unija (CDU) je, na primjer, najavila da će, ako pobijedi na izborima, sustav građanskog dohotka modificirati posebno pooštravanjem sankcija protiv onih koji odbijaju prihvatiti posao. No, postoji rasprava koja je dublja i ne odnosi se samo na građanski novac. Radi se o pitanju kakve posljedice ima kombinacija različitih socijalnih naknada koje se različito smanjuju ako onima koji ove naknade primaju porastu primanja.

Pravila su loše usklađena

Odgovor na ovo pitanje daje studija načinjena pod vodstvom Ifo Instituta iz Münchena u kojoj je sudjelovao i berlinski ekonomist Ronnie Schöb. Rezultat studije nije drugačiji od mnogih drugih studija urađenih ranije: onaj ko radi, ima više od onoga ko ne radi. No postoje i situacije u kojima više rada ne donosi pod svaku cijenu i bolja primanja. "Više rada ne isplati se uvijek nužno u odnosu na manje rada", kaže Schöb.

Trending

Kolinda Grabar Kitarović ima svoj biznis: Pročitajte koliko je novca zaradila prošle godine

To se može vidjeti, na primjer kod posebne kategorije su zaposleni, ali zbog visine prihoda i osobnih životnih okolnosti ipak primaju građanski novac ili potporu za stanovanje te, kao roditelji, eventualno i doplatak za djecu. Obično se radi o ljudima koji rade slabo plaćene poslove i ne rade puno radno vrijeme. 

"Naknade se ne dodjeljuju samo od strane različitih ureda nego se radi i o pravilima koja su loše usklađena", kaže Schöb. Posljedica ovakvog stanja je da se može dogoditi da viši prihod bude potpuno "pojeden" gubitkom državne potpore. Ekonomisti u ovom slučaju govore o "stopi povlačenja transfera" od 100 posto.

20.03.24. 19:31

Loša situacija u Njemačkoj: Posrtanje privrede nakratko oborilo potražnju za radnicima

Osnovni problem su visoki odbici

Taj fenomen se bilježi kod određenih porodičnih situacija i u gradovima s vrlo visokim najamninama, kao što pokazuje studija provedena po nalogu ministarstva rada i socijalnih skrbi na čijem čelu stoji socijaldemokratski političar Hubertus Heil.

No, osnovni problem visokih odbitaka postoji svugdje. S pogubnim posljedicama, objašnjava Schöb: "Zašto bi neko radio više, ako na kraju ne dobije ništa ili samo malo veću neto plaću?" Događa se i apsurd da se u slučaju povećanja plaća, ljudima u nekim dohodovnim skupinama može samo savjetovati da rade manje jer će mu uz manje rada prihodi biti jednaki ako ne i veći. Dakle više novca i više slobodnog vremena.

Poslodavci također svjedoče upravo o tom fenomenu. "Zaposlenici bi na povećanje plaća reagirali smanjenjem radnog vremena. Iako bi društveno bilo važno upravo suprotno, ističe Pascal Kober, u zastupničkom klubu vladajuće Liberalno-demokratske stranke (FDP) zadužen za pitanja socijalne politike.

Kober kao primjer navodi samohranu majku koja trenutno zarađuje 1000 eura i razmišlja o tome da radi 50 posto više. Zbog odbitaka kod socijalnih naknada koje trenutno prima, od dodatno zarađenih 500 eura ostalo bi joj samo 84 eura. "Ako se samohrana majka nalazi u onom rasponu prihoda u kojem joj se ne isplati više raditi, ti radni sati nedostaju na tržištu rada." To je pogubno s obzirom na poznati nedostatak radne snage i stručnjaka u Njemačkoj.

No, kako ističe Kober, i u čemu ga podržava i socijaldemokratska kolegica Annika Klose: "Razumijem da to također pogađa osjećaj pravednosti, kada ljudi kažu: Radim više sati, zašto na kraju mjeseca ne bih imao više novca na računu?"

Reforma bi se trebala isplatiti

Ekonomisti stoga predlažu da se socijalne naknade isplaćuju dulje vrijeme, tako da od svakog dodatno zarađenog eura ostane barem 30 centi. "To bi na prvi pogled dovelo samo do većih socijalnih izdataka", kaže Schöb s Slobodnog sveučilišta u Berlinu. No na kraju bi se takva reforma državi isplatila. "Ako stvorimo poticaje za to da ljudi ponovo više rade, to znači da plaćaju veće doprinose za socijalno osiguranje, plaćaju porez na dohodak i da se smanjuju izdaci za one kojima treba biti osiguran minimum primanja."

Međutim, ministarstvo rada oklijeva s ocjenom i implementacijom zaključaka iz studije koju je samo naručilo. Na upit ministarstvo je priopćilo kako se ovi rezultati "analiziraju u različitim ministarstvima".

No, FDP-ov političar Kober ustraje ne pomacima. "Načelo da se rad isplati, trebalo bi zapravo naći odjeka i u SPD-u." Koberova parlamentarna kolegica Klose u svakom slučaju će se zalagati za reformu socijalnih naknada. "Raditi na tome da se uspostavi situacija u kojoj se rad isplati, svakako je put koji podržavam."