Prepreke za ujedinjenje Kipra

Prije trideset i pet godina, 20.7.1974. počela je turska invazija na Kipar. Ovo ostrvo je i danas podijeljeno, a pregovori o ujedinjenju su zapali u probleme, bez obzira na dobru volju aktuelnih lidera obje strane.

Još 1977. godine su se grčka i turska strana dogovorile da na ujedinjenom Kipru posjeduju svako svoju upravu: grčku na jugu i tursku na sjeveru. Grci zajedničku državu vide kao federaciju sa jednom jakom centralnom vlašću, a Turci kao dva autonomna dijela sa slabom centralnom vlašću. To je samo primjer koliko su teški problemi za koje se nastoji pronaći rješenje. Pa ipak, novinar i stručnjak za Kipar, Kils Kadricke, smatra da se u dogledno vreme mora pronaći rješenje. Najmanje dvije činjenice su od presudnog značaja:

„Prvo, na proljeće se u sjevernom dijelu Kipra održavaju izbori. Prema današnjim procjenama doći će do promjene i Talat neće biti u partnerskim odnosima sa Kristofijasom. Drugo, imamo agendu EU sa datumom do kraja godine gdje će se odlučivati o nastavku pregovora oko turskog priključivanja EU, pod pretpostavkom da su ispunjene sve obaveze iz protokola iz Ankare. Turska to, prema današnjim procjenama, neće ispuniti.“

Vrijeme ne radi u korist dogovora

Takozvani protokol iz Ankare, čije su potpisnice zemlje EU i Turska, predviđa da Turska otvori sve svoje luke i aerodrome svim zemljama članicama, a samim tim i Kipru. To, međutim, Ankara ne želi, jer bi time južni Kipar prihvatila kao legitimnog zastupnika cijelog ostrva.

Ukoliko krajem godine Evropska komisija bude došla do zaključka da Turska nije ispunila svoj dio obaveza, pregovori oko članstva u EU mogu biti stopirani. Republika Kipar podržava tursko članstvo u EU, ali Ankara mora da ispuni sve uslove, naglašava portparol vlade Stefanos Stefanu:

„Mi radimo na tome da se što prije nađe rješenje, ali ne želimo da se vremenski ograničimo. Jer ukoliko se za to vrijeme ne pronađe rješenje nametnuće se pitanje - šta dalje? Na scenu bi tada stupio treći plan. Mi na Kipru smo podozrivi, jer su nam i ustav iz 1959. i plan iz 2004. nametnuti.“

Još uvijek sporno vojno prisustvo Turske na ostrvu

Misli se na plan nekadašnjeg generalnog sekretara UN-a Kofija Anana. Grčki Kiprani su ga velikom većinom odbili, a turski prihvatili. Eksperti procjenjuju da se novi plan ne bi značajno razlikovao od plana Kofija Anana.

Za stvari koje su sporne za grčke Kiprane neće, po svemu sudeći, biti drugačijih rješenja. Oni ističu pitanje povratka grčkih izbjeglica na sjever, povratka imovine, te turskog vojnog prisustva. Osim toga, ujedinjeni Kipar će imati kolektivno vođstvo sa pravom veta za grčki i turski narod. To je bilo predviđeno Ananovim planom, ali i ustavom iz 1959. Takva regulativa ima smisla samo onda ako obje strane pristanu na to rješenje.

Autor: Panajotis Kouparanis/Zorica Dragičević

dw-world.de