Posljednji govor pape Benedicta: Hvala vam

Papa Benedict XVI je u srijedu održao posljednji govor na Trgu Svetog Petra pred desetinama hiljada ljudi, javlja Jutarnji.hr.

Ljudi su se od ranih jutarnjih sati okupljali na trgu da bi čuli posljednje riječi Benedicta kao pape. Trg je bio prepun ljudi, a papa je vjernike pozdravljao iz papamobila. Papa se petnaestak minuta vozio kroz trg, nakon čega je stigao do oltara i poljubio dijete iz publike.

Papa je blagoslovio mnoštvo i time počeo audijenciju. Na transparentima su vjernici zahvaljivali papi na njegovu pontifikatu. Na početku je zahvalio vjernicima što su došli u tolikom broju.

„Zaista sam dirnut i vidim 'živu Crkvu'. Zahvalan sam vam što ste došli u tako velikom broju. Mislim da zaista moramo reći 'hvala' jer je Crkva živa i moramo reći hvala jer je danas vrijeme lijepo“, rekao je papa na početku govora te dodao da ne napušta Crkvu, nego ostaje na krstu uz Krista.

Papa je rekao da je posljednjih godina crkva imala uspone i padove - trenutke u "kojima je voda bila uzburkana, a vjetrovi protiv nas te se činilo da Bog spava, uvijek sam znao da je Bog na tom brodu“, rekao je papa, javlja BBC.

Papa je dodao da se ne vraća privatnom životu, te da će živjeti život bez putovanja, konferencija i sastanaka. Iz Vatikana su javili da je 150.000 ljudi bilo na audijenciji, a za taj događaj bilo je akreditovano čak 4000 novinara.

Papa je izazvao reakcije u katoličkom svijetu kada je 11. februara najavio da će se povući i tako postao prvi papa nakon šest stoljeća koji je to dobrovoljno uradio, piše Newyorktimes.com. Najava je ostavila vatikanske zvaničnike da se suoče sa protokolima njegove ostavke nakon koje više neće biti na čelu 1.1 milijarde katolika. Samo u utorak Vatikan je najavio da će zadržati ime Benedict XVI i biti poznat kao rimski pontif emeritus ili papa emeritus.

Kako se bira papa?

Konklave su zasjedanje Kardinalskog zbora Katoličke crkve s ciljem izbora novog biskupa Rima, odnosno Pape, i najstarija su metoda izbora čelnika neke institucije u svijetu.

Konklave (od latinskog 'cum clave' - pod ključem) u obliku sličnom današnjem ustanovljene su 1274. odlukom pape Grgura X. On je potaknut dugom istorijom političkog upletanja u izbor Papa i dugim razdobljima sedisvakancije (upražnjena mjesta rimskog biskupa), odlučio da se kardinali izbornici moraju izolirati, zaključati izvana i da ne smiju otići dok ne izaberu novog Papu.

Papa Pavao VI. propisao je 1970. da u konklave mogu samo kardinali mlađi od 80 godina, a Ivan Pavao II. apostolskom konstitucijom "Universi Dominici Gregis" njihov je broj limitirao na maksimalno 120. Za izbor novog Pape potrebne su dvije trećine glasova i njegov pristanak na dužnost.

Po donedavnim propisima, konklave su se morale sazvati najranije 15 i najkasnije 20 dana od smrti Pape ili od njegovog odricanjaa od službe, ali je Benedikt XVI. u ponedjeljak ukazom (motu proprio) kardinalima dopustio da izađu iz tog vremenskog okvira ako smatraju potrebnim.

Od 1846. konklave se bez izuzetka održavaju u Sikstinskoj kapeli, najpoznatijoj među kapelama Apostolske palače, slavnoj po svojoj arhitekturi i freskama renesansnih majstora Michelangela, Botticellija i drugih po zidovima i na stropu.

Tradicionalno je katoličko uvjerenje da se konklave odvijaju pod vodstvom Duha Svetoga, ali, po riječima samih kardinala, njegovu ulogu ne treba preuveličavati. Još dok je bio kardinal, Benedict XVI ili Joseph Ratzinger je u razgovoru za bavarsku televiziju 1997. rekao da se Duh Sveti ne učestvuje na konklavama "u smislu da diktira koga treba izabrati".

"Njegovu ulogu treba shvatiti elastičnije, on djeluje više kao dobar učitelj koji nam daje dovoljno prostora, dovoljno slobode, ali se nalazi uz nas, kazao je Ratzinger koji će osam godina poslije postati Papa. "Zapravo pazi da sve ne upropastimo", poentirao je.

Pogledajte u našoj fotogaleriji ko bi mogao biti nasljednik Benedicta XVI.