Nova vojna akcija pred predsjedničke izbore u Afganistanu

Četiri stotine američkih marinaca i stotinu afganistanskih vojnika je danas ušlo u područje južnog Afganistana kojeg drži Taliban, kao dio nove operacije kako bi se preuzela kontrola nad tim regionom pred predsjedničke izbore koji bi se trebali održati sljedeće sedmice.

Vojne snage su helikopterima stigle u pokrajinu Helmand kako bi započele operaciju koju vojska naziva Eastern Resolve 2.

Američki zvaničnici kažu da žele osigurati da Nezavisna izborna komisija i Afganistanske državne snage sigurnosti mogu bezbjedno obavljati svoj posao.

Američka vojska nije dala nikakve detalje o žrtvama.

alibanski militanti su se zarekli da će onemogućiti izbore 20. augusta sa napadima na glasačka mjesta i prijetnjama glasačima.

Još 9 dana preizborne neizvjesnosti

Afganistanci će uskoro izaći na birališta. Biće to drugi po redu predsjednički izbori od 2001. godine, kada je talibanski režim zbačen sa vlasti. Najveće otvoreno pitanje je sigurnost.

Washington se nada da će izbori biti dovoljno vjerodostojni i kao takvi pomoći da, prije svega, sami Afganistanci znatno pojačaju napore na okončanju rata u svojoj zemlji.

Napad talibanskih pobunjenika na vladinu zgradu u Kabulu, glavnom gradu Afganistana , u prošli ponedeljak je vrlo zoran dokaz njihovih namjera da ometu izbore. Poginula su dvojica policajaca i trojica napadača.

Nasilje koje se uvećava trebalo bi da obeshrabri Afganistance da izađu na birališta.

Snage NATO saveza i afganistanske armije odgovaraju kontra-akcijama, ističe general Eric Tremblay:

"Provešćemo sve potrebne sigurnosne mjere da bi preduprijedili prijetnje. Očigledno je da pobunjenici planiraju mnoge samoubilačke i druge napade."

Zbog prisustva međunarodnih vojnih snaga za mnoge Afganistance upitna je legitimnost izbora. Neki čak vjeruju da će strane sile "izabrati" pobjednika.

Senator John Kerry, demokrata i predsjedavajući senatskog komiteta za spoljnu politiku, smatra da takvoj dilemi nema mjesta.

"Strane sile su neutralne, i tako treba biti. Izbore vidim kao afganistanske, Afganistanci za Afganistan."

Ako izbori ne bi bili vjerodostojni, to bi bio problem, priznaje gospodin Kerry.

"U tom slučaju nasilje bi moglo još više eskalirati, a vođenje i upravljanje zemljom moglo bi biti ugroženo."



Sve manje popularan, sadašnji predsjednik Hamid Karzai je, ipak, glavni favorit među 40 kandidata za predsjednika. Bivši ministar spoljnih poslova Abdullah Abdullah će, izgleda, biti jak protukandidat.I bivši ministar finansija Ashraf Ghani je u vrhu.

Iako većina anketa pokazuje da gospodin Karzai ima prednost, ima i onih po kojima on ne bi trebalo da već u prvom krugu dobije potreban broj glasova. Karzaiu zamjeraju neodlučnost i neefikasnost. Ako ponovo pobijedi, analitičar Anthony Cordesman je pesimista u pogledu neposredne budučnosti Afganistana.

"I u tom slučaju, slučaju Karzaijeve pobjede, to će biti izbori na kojima su ljudi legitimno glasali. Ali, u suštini Karzaieva moć leži na korumpiranim, sebičnim moćnicima koji mogu uticati na tok izbora... Hoće li Karzai biti legitimno izabran? Ne, neće."

Naravno, drugi pak na predstojeće izbore gledaju drugačije. Na primjer, američki ambasador Karl Eikenberry kaže da i ovi izbori moraju biti procjenjivani kao dio procesa demokratizacije.

"Afganistan je najmlađa demokracija u svijetu. Za starije demokracije, ako se analizira nekoliko prvih održanih izbora, ti izbori su bili bitni, kritični momenti uspostavljanja demokracije u tim zemljama."

Unatoč dilemama analitičara, unatoč teškoćama u samom Afganistanu, predsjednički kandidati nastavljaju sa predizbornim kampanjama. Do 20. avgusta ostalo je još svega nekoliko dana.

voanews.com/radiosarajevo.ba