Nemiri u Novoj Kaledoniji: Macronova posjeta nije donijela očekivani rezultat

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, nakon optimističnog posjeta Novoj Kaledoniji, suočava se s dubokim podjelama na Pacifiku koje zahtijevaju efikasnije rješenje od same posjete.

Demonstracije koje su počele 13. maja, potaknute najavom izborne reforme koja bi mogla ugroziti autohtoni narod Kanake, eskalirale su u nasilje, rezultirajući smrću sedam osoba i povređivanjem nekoliko stotina ljudi.

Macron je proglasio vanredno stanje na ovom području, a hiljade pripadnika snaga sigurnosti poslane su na Novu Kaledoniju kako bi uspostavili red, uklonili barikade i osigurali mir u glavnom gradu.

Trending

Bakir Izetbegović nakon sjednice Predsjedništva SDA: "U toku je uvod u napad na BiH"

Unatoč ovim mjerama, sukobi su se nastavili, što je navelo Macrona da pređe 16.000 kilometara i lično posjeti Novu Kaledoniju kako bi procijenio situaciju.

"Povratak republičkog poretka je prioritet. Potreban nam je mir", izjavio je Macron.

Međutim, čini se da je Nova Kaledonija i dalje daleko od mira. Lokalni Kanaci izrazili su nezadovoljstvo zbog nedostatka dijaloga i osjećaja marginalizacije.

"Glas lokalnih Kanaka se ne sluša. Ne znam zašto o našoj sudbini raspravljaju ljudi koji čak i ne žive ovdje. Izjave predsjednika Macrona su razočaravajuće. Mi smo na istom mjestu. On nastavlja dopuštati da se situacija pogoršava. Nije napravio snažan gest kako bi smirio stvari", rekao je 52-godišnji Mike, pripadnik Kanaka, za britanski Guardian.

Neposredni katalizator krize na Novoj Kaledoniji bila je predložena promjena u biračkim spiskovima. Narodna skupština Francuske usvojila je 15. maja izmjene ustava koje bi omogućile francuskim stanovnicima koji su deset godina živjeli na Novoj Kaledoniji pravo glasa. Predložena promjena dodala bi 25.000 birača na lokalne biračke spiskove od ukupno 42.596 stanovnika koji su isključeni sa spiska.

Ova reforma poništila bi mjere iz 2007. godine koje su zamrznule biračke spiskove na status iz 1998. godine, ograničavajući pravo glasa samo na one koji su živjeli na tom području prije 1998. godine, uključujući i njihove potomke. Grupe koje se bore za nezavisnost Kaledonije kritikovale su ovu reformu, smatrajući da će ona marginalizirati narod Kanaka koji čini oko 40 posto ukupnog stanovništva Nove Kaledonije.