Kazahstan je u haosu: Kako je došlo do nasilnih protesta?

Zbog nasilnih protesta u Kazahstanu koji se odvijaju u posljednja dva dana došlo je do pada vlade i proglašenja vanrednog stanja.

Radi se o jednom od najvećih izazova za vladavinu autokratskog predsjednika Kasima Tokajeva. Međutim, kako je do tih protesta došlo i koji je njihov značaj za političku situaciju u toj zemlji?

Porast cijene energenata

Trending

Običaji: Zašto u ponoć na Novu godinu treba pojesti 12 zrna grožđa?

Nasilni protesti započeli su zbog porasta cijene energenata, ali kasnije se revolt građana proširio i na nezadovoljstvo zbog korupcije unutar vlade, lošeg životnog standarda i nezaposlenosti.

Demonstracije su krenule u naftom bogatoj zapadnoj regiji Mangystau, kada je vlada početkom godine ukinula kontrolu cijene naftnog plina (LPG). Problem je bio u tome što su mnogi građani Kazahstana prenamijenili svoje automobile da voze na to gorivo, baš zbog njegove niske cijene.

Uskoro su se cijene LPG-a više nego udvostručile te su se protesti proširili diljem zemlje, piše CNN.

Iza protesta stoje i drugi dugogodišnji problemi. Dok je zbog prirodnih resursa zemlje mala elita postala izuzetno bogata, veći dio stanovništva se osjećao zapostavljenim te za loš životni standard krivio raširenu korupciju unutar vlade.

Osim siromaštva, stanovnike Kazahstana je pogađao i nedostatak slobode civilnog društva. Neprofitna organizacija Amnesty International navodi kako su protesti "direktna posljedica raširene represije vlasti nad temeljnim ljudskim pravima".

"Vlada je godinama nemilosrdno progonila sudionike mirnih protesta, ostavljajući narod Kazahstana u stanju uznemirenosti i očaja", rekla je Marie Struthers, direktorica Amnesty Internationala za istočnu Europu i središnju Aziju.

Kazahstan je bio prva ekonomija središnje Azije i stalno je bilježio dvoznamenkasti rast, a sada trpi zbog pada cijena nafte i ekonomske krize u Rusiji koja je dovela i do devalvacije kazačke nacionalne valute tenge te izazvala snažnu inflaciju.

"Mladi, internetom povezani Kazahstanci, posebno u Almatyju, žele silne slobode kao i Ukrajinci, Gruzijci, Moldavci, Kirgizi i Armenci koji su također izrazili ogorčenje godinama autoritarnih režima", rekao je za Reuters Tim Ash, marketinški strateg za BlueBay Asset Management.

Kazahstan je jučer proglasio vanredno stanje na čitavu teritoriju. Vlasti su prethodno zapriječile pristup internetu i mobilnoj telefonskoj mreži u čitavoj zemlji i proglasile vanredno stanje u više gradova i pokrajina, gdje su se održali protesti - u ekonomskom središtu Almatyju, pokrajini Mangistau i u upravnom središtu Nursultanu.

Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev je tokom obraćanja rekao da vlada neće pasti, međutim to se dogodilo, a on je ostavku vlade prihvatio.

Vanredno stanje je prošireno na čitav državni teritorij, izvijestila je u srijedu navečer kazačka televizija Kabar 24, dodajući da će ono biti na snazi do 19. januara.

Vanredno stanje

Tokom vanrednog stanja "ograničit će se sloboda kretanja, pa i prijevoznim sredstvima", rekao je na ruskom jeziku voditelj na toj televiziji, i zabranit će se "javni skupovi i porodična okupljanja u povodu rođenja, vjenčanja i smrti".

Ograničenja se "uvode zbog pogoršanja stanja kako bi se zajamčila javna sigurnost, uspostavio zakon i red te zaštitila ljudska prava i slobode", dodao je.

Tokom izvanrednog stanja na snazi će biti policijski sat od 23:00 do 7:00 sati, rekao je.