Kancelar Scholz polaže velike nade u mirovnu konferenciju za Ukrajinu: Nada se približavanju miru

"Nadam se da će se mirovnom konferencijom za Ukrajinu Švicarskoj (15. i 16. juna) pojaviti nešto što će nas približiti miru", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tokom treće konferencije o obnovi Ukrajine koje je ove nedjelje održana u Berlinu. 

Pored njega je stajao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Za njega je već uspjeh činjenica da se konferencija koju je Švicarska organizovala na njegov zahtjev uopšte održava. "Veoma je teško ne izgubiti saveznike i partnerske zemlje. A ujediniti partnerske zemlje i one koje to nisu je samo po sebi težak zadatak za Ukrajinu", rekao je Zelenski.

Kancelar Scholz je za govornicom dodao da bi se možda u Švicarskoj "mogao pokazati način kako da se uspješno uđe u proces u kome će i Rusija jednog dana biti za stolom. Kada sazrije vrijeme. Ali o tome će jedino i samo odlučiti Ukrajina".

Trending

Kosovska policija negira da je prešla granicu sa Srbijom

Odbijanje iz Pekinga

Rusija je još ranije jasno stavila do znanja da neće učestvovati na Švicarskoj konferenciji. Naročito njemačka vlada već duže vrijeme lobira za učešće Kine. Ali Peking je odbio da učestvuje. Bilo kako bilo, ipak je 90 zemalja dalo saglasnost, saopštila je Švicarska savezna predsjednica Viola Amherd uoči konferencije.

Polovina njih dolazi iz Evrope i Sjeverne Amerike, druga polovina su zemlje na globalnom jugu iz Južne Amerike, Afrike, Bliskog istoka i Azije. Mnoge vlade su zahvalile Švicarskoj na organizaciji konferencije, rekla je Amherd. Švicarska predsjednica takođe kaže da je riječ o procesu kojim će se stvoriti uslovi "za budući mirovni samit uz učešće Rusije".

Za ukrajinskog predsjednika Zelenskog, konferencija u hotelskom kompleksu Burgenstock iznad Lucernskog jezera biće vrhunac diplomatskog maratona o Ukrajini.

Konferencija o rekonstrukciji: Krediti EU za ukrajinske kompanije

Na konferenciji URC2024 (Ukraine Recoveri Conference 2024) u Berlinu, EU je obećala kredite za podršku malim i srednjim preduzećima u Ukrajini. Ali na ovaj način bi trebalo da se finansiraju i sredstva za hitne popravke ukrajinskog snabdijevanja električnom i toplotnom energijom. Brisel uzima kredite za Ukrajinu, koji se servisiraju iz prihoda od kamata od zamrznute ruske imovine u Evropi.

U Berlinu je Zelenski takođe prvi put lično govorio u njemačkom Bundestagu, a nedugo zatim je posjetio ukrajinske vojnike koje njemački Bundesver obučava o sistemu PVO Patriot na vojnom poligonu sjeverno od Berlina.

Nakon URC2024 uslijedio je sastanak sedam najvećih industrijskih nacija, G7, u Italiji u drugoj polovini nedjelje sa nadom da će što više šefova država i vlada otputovati odatle na konferenciju u Švicarsku.

Navodi se da je Rusija vršila pritisak, posebno na zemlje globalnog juga, da bojkotuju švicarsku konferenciju. Zbog toga švicarski organizatori 90 zemalja koje su prihvatile poziv vide kao djelimičan uspjeh. To je očigledno bilo moguće i zato što je dnevni red o kome se raspravlja znatno skraćen.

Teme: nuklearna bezbjednost, izvoz žitarica, kidnapovana djeca

U suštini, riječ je o bezbjednosti ukrajinskih nuklearnih elektrana, pri čemu su najveću nuklearku u Evropi zauzeli ruski vojnici. Nuklearna elektrana se nalazi na prvoj liniji fronta na jugu Ukrajine. Pored toga, razgovaraće se i o daljem obezbjeđivanju izvoza žita iz Ukrajine, posebno u zemlje globalnog juga, i o oslobađanju ukrajinske djece koju je Rusija otela sa okupiranih teritorija.

Konačna deklaracija švicarske konferencije ne bi trebalo da bude ni o momentalnom prekidu ruskog agresorskog rata, niti o povlačenju Rusije iz Ukrajine, kako to predviđa stvarni mirovni plan Ukrajine.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika, da bi mogla da zaštiti bar sve velike gradove i najvažnije energetske objekte, njegovoj zemlji bi bilo potrebno ukupno sedam protivvazdušnih sistema Patriot. Njemačka je obećala treći sistem prije nekoliko sedmica, ali su mnogi zahtjevi njemačke vlade saveznicima za dodatnu opremu ostali bez odgovora.

Na marginama URC2024, ukrajinski predsjednik je rekao: "Njemačka je lider u podršci Ukrajini, štiteći njen vazdušni prostor sistemima Patriot". Američki mediji prenose i da američki predsjednik Joseph Biden želi da preda Ukrajini još jedan Patriot. Očigledno je to jedan od sistema Patriot koji trenutno štite jugoistočnu Poljsku na granici sa Ukrajinom.

SAD šalje Patriot sistem iz Poljske u Ukrajinu

Time se štiti regionalni aerodrom Žešov, koji se razvio u najvažnije čvorište za zapadnu vojnu pomoć Ukrajini. U Berlinu, tokom konferencije za novinare sa kancelarom Scholzom, Zelenski je takođe rekao: „Danas postoji novo rješenje protivvazdušne odbrane, a ne samo Patriot". Ukrajinski predsjednik nije iznio više detalja.

Sa po jednim sistemom Patriot više iz Njemačke i SAD, u Ukrajini bi ih bilo ukupno pet od očekivanih sedam. Zelenski je time napravio barem mali korak naprijed. Osim toga, očekuje se da će ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo ovog ljeta rasporediti prve zapadne borbene avione F-16.

Ono što je ključno za njega je da njegova zemlja "ne izgubi inicijativu", rekao je ukrajinski predsjednik Zelenski na kraju konferencije za štampu sa njemačkim kancelarom. I ključno je da inicijativa "ne bude data bilo kome, a posebno ne Rusiji.

Zato što je ruska inicijativa u smislu njene vizije okončanja rata u potpunosti viđena na dan invazije", nastavio je Zelenski: "Vizija Rusije je okupacije naše zemlje". Putin je u tome do sada samo djelimično uspio, 28 mjeseci od početka invazije i uoči prvog mirovnog samita za Ukrajinu, piše Deutsche Welle.