Historijska presuda: Vođe Crvenih Kmera krivi za genocid

Kambodžanski režim Crvenih Kmera je počinio "genocid" tokom njihove vladavine terora od 1975. do 1979. godine, presudio je sud za ratne zločine, koji podržavaju Ujedinjeni narodi, što je historijska presuda, prenosi Al Jazeera Balkans.

"Brat broj dva" Nuon Chea (92) te Khieu Samphan (87) su posljednji preživjeli viši vođe komunističke grupe koja je brutalno vlada južnoazijskom nacijom.

Tribunal koji je razmatrao njihovu krivičnu odgovornost za smrti, kako se procjenjuje, 1,7 miliona Kambodžana također ih je proglasio krivim za zločine protiv čovječnosti i za druge prekršaje Ženevske konvencije.

"Vijeće… smatra da su zločini genocida… bili počinjeni" protiv etičkih Vijetnamaca i Cham muslimana, kazao je predsjedavajući sudac Nill Nonn, što je prvi put da je sud izrekao takvu presudu.

Među velikim brojem prisutnih na izricanju presude su bili i pripadnici naroda Cham, muslimanske etičke manjine.

Vođe već služe doživotne zatvorske kazne nakon što su u ranijem suđenju, vođenom od 2011. do 2014, osuđeni za zločine protiv čovječnosti povezane sa premještanjem i nestankom velikog broja ljudi.

Agrarna utopija

Crveni Kmeri su željeli da postignu agrarnu utopiju pražnjenjem gradova kako bi uspostavili velike seoske zajednice. Umjesto toga, njihove radikalne politike su dovele do onog što je nazvano "auto-genocidom" kroz izgladnjivanje, prekovremeni rad i pogubljenja.

Lah Sath, 72-godišnji pripadnik naroda Cham iz istočne pokrajine Kampong Cham, doveo je svoju suprugu i četiri mlade unuke na izricanje presude. On je kazao da je često slušao kako ljudi govore o suđenju ponekad ga je gledao na TV-u, ali je odlučio da je vrijeme da ga vidi svojim očima.

I samo pričanje o Crvenim Kmerima je vratilo užasna sjećanja na život pod njihovom vladavinom, kazao je on. Narod Cham je tretiran kao neprijatelj naroda i iskorištavan bez milosti dok su bili prisiljeni na naporni poljoprivredni rad, prisjetio se on.

Lah Sath je kazao da su njegovog brata ubili Crven Kmeri jer se nije dovoljno dobro brinuo za kravu.

Tribunal je proveo samo još jedno suđenje, koje je 2010. dovelo do osude Kainga Gueka Eava, poznatijeg kao Duch, koji je kao zapovjednik zatvorskog sistema Crvenih Kmera vodio zloglasni centar za mučenje, Tuol Sleng, u prijestolnici Phnom Penhu.

Premijer Hun Sen je odlučio da neće dozvoliti da se provode nova suđenja, tvrdeći da bi ona izazvala nestabilnost.

Hun Sen je bio zapovjednik Crvenih Kmera koji je prebjegao i kasnije imenovan u vladu nakon što je grupa svrgnuta s vlasti tokom vijetnamske invazije.

Niz kontraverzi

Tribunal je bio dio niza kontraverzi od kad je osnovan 2006, a potrošio je više od 300 miliona dolara.

Theary Seng, advokatica za ljudska prava i preživjela režima Crvenih Kmera, kojoj su roditelji ubijeni, kazala je za Al Jazeeru da pozdravlja presudu, ali da dovodi u pitanje zbog čega su samo trojica ljudi iz režima osuđeni.

"Presuda je zaista akumulacija godina i godina provedenih u čekanju, govorimo o zločinima provedenim prije više od 40 godina", kazala je ona.

"Pravda je tako selektivna i ovo je dio problema sa ovim sudom od samog početka. Suditi trojici vođa Crvenih Kmera, dok su hiljade drugih okrvavili ruke je neshvatljivo bilo kome u svijetu, a posebno kambodžanskim žrtvama. Naš premijer je bivši pripadnik Crvenih Kmera, tako da on ima svaki razlog da se miješa u rad suda".

Početni rad je proveden na još dva slučaja, vezana za četvoricu srednje rangiranih članova Crvenih Kmera, ali je zbrzao ili prikrio tribunal, hibridni sud u kojem su kambodžanski tužitelji i suci uvezani sa međunarodnim kolegama.

Iako je neuspjeh da se provede više opširnih postupaka izazvao nezadovoljstvo nekih posmatrača, drugi su ukazali na postignuća tribunala.

"Međunarodni tribunali su bolji od alternative, nekažnjavanja. Oni će uvijek biti politički obojeni i neće ispuniti očekivanja", rekao je Alexander Hinton, profesor antrolopologije univerziteta Rutgers i autor dvije knjige o tribunalu.

Događaji pokriveni presudom izrečenom u petak pokrivaju četiri godine režima Pol Pota, vođe Crvenih Kmera poznatijeg po imenu "Brat broj jedan".

Pol Pota, koji je pobjegao u džunglu nakon invazije Vijetnama – zarobila je odmetnuta grupa Crvenih Kmera 1997. i stavila u kućni pritvor. Umro je u snu godinu dana kasnije od problema sa srcem.