Hiroshima i Nagasaki: 70 godina od nuklearnog pakla (FOTO+VIDEO)

Zvona su zvonila jutros u 08.15 sati (23.15 sati prema srednjoevropskom vremenu u srijedu) u Hiroshimi, tačno 70 godina od kada je američki bombarder lansirao atomsku bombu i izveo prvi nuklearni napad u historiji, koji je doveo do kapitulacije Japana i kraja Drugog svjetskog rata.

Šestog augusta 1945. godine, bombarder B-29 nazvan Enola Gay, koji je letio iznad grada, izbacio je razornu uranijsku bombu u ekvivalentu 16 kilotona TNT-a. Procjenjuje se da je 140.000 ljudi poginulo u trenutku udara i nakon toga od posljedica zračenja. Oko 70 posto zgrada u gradu je uništeno, 80.000 hiljada ljudi je poginulo odmah.

Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju, odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz 1968. godine, 250.000 stanovnika Hiroshime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardiranja, kao što su rak i leukemija, tako da nitko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe.

Kada je riječ o Nagasakiju, bomba je eksplodirala u dolini, te je također uništila veliki dio grada. Procjenjuje se da je između 45.000 i 70.000 ljudi odmah smrtno stradalo, a još 75.000 ih je ranjeno. Nema preciznih podataka o tome koliko je ljudi naknadno preminulo od karcinoma.

Odluka Sjedinjenih Američkih Država da bace atomsku bombu u augustu 1945. godine dovela je do neviđenih posljedica. 

U sedam sati prema lokalnom vremenu, japanski su radari otkrili tri aviona i pokrenuli uzbunu, ali su je onda prekinuli jer su mislili da avion leti tako visoko jer je samo izviđačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara je Enola Gay u 8:15 sati izbacila atomsku bombu koja je detonirala na visini od 580 metara. Temperatura na tlu u blizini središta eksplozije dosezala je i do 5000 °C. Snažni udarni val, brzine 800 kilometara na sat, i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 12 kvadratnih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara. Posada aviona ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku gljive vidio se i s udaljenosti od 560 kilometara.

Kopilot kapetan Robert Lewis komentirao je: "Bože, šta smo napravili". 

Vlada i vojni dužnosnici Japana nisu isprva znali što se dogodilo. Kasnije su, nakon upozorenja SAD-a, pokrenuli raspravu i bili spremni na kapitulaciju, ali pod određenim uvjetima. Na to je SAD 9. augusta bacio drugu atomsku bombu, ovog puta na grad Nagasaki. Isprva je cilj trebao biti grad Kokura, ali je odlučeno da zbog lošeg vremena nova meta bude Nagasaki. U 11:02 sati bomba Fat Man bačena je i glavni je cilj bio Mitsubishi koncern, ali ga je promašila za više od dva kilometara. No, ipak je uništila pola grada. Bomba je detonirala na visini od 470 metara i ubila 22.000 osoba, a daljnih 39.000 je poginulo od posljedica radijacije.

Brojevi: 

2 – Broj atomskih bombi bačenih na Japan tokom Drugog svjetskog rata.

80.000 – Ljudi je poginulo u Hiroshimi šestog augusta, kada je pala prva nuklearka. Kodno ime bombe bazirane na uraniju bilo je Mali dječak/Little Boy, a težila je četiri tone i bila je dugu tri metra.

192.020 – Ukupan broj ljudi poginulih u Hiroshimi, uključujući one poginule odmah te one koji su umrli od posljedica radijacije... 

3 – Broj dana između prvog i drugog napada atomskom bombom. Devetog augusta je iste godine na Nagasaki bačena plutonijska bomba kodnog imena Debeli čovjek/Fat Man.

70.000 – Ljudi je poginulo u Nagasakiju devetog augusta. 

5 – Nakon ovoliko dana poslije bombardiranja je car Hirohito objavio da Japan prihvata uvjete Deklaracije i predaje. 

2 – Biralo se između dvije lokacije za drugo bombardiranje - Nagasaki i Kokura. Izabrali su Nagasaki zbog vremena. 

2 milijarde dolara – Toliko je koštalo istraživanje i razvoj atomske bombe u SAD-u, nazvan Manhattan Project.

130.000 – Ljudi je radilo na Manhattan projektu.

17 – Broj fizičara koji je radio na ovom projektu, a koji su kasnije postali laureati Nobelove nagrade. 

4.400 kilograma – Težio je Maleni dječak.

18 kilometara – Tačnije, s visine od 18.28800 kilometara je bačen Debeli čovjek na Nagasaki. 

Infrastrukturalna šteta: 

Hiroshima je bila u ruševinama. Zgrade, pa čak i moderne građevine su postale neprepoznatljive, progutane vatrom, uništene...  

Psihička šteta:

Kasnih 1950-ih, psiholozi su u Hiroshimi i Nagasakiju izvještavali o porastu neuroloških problema, zamora, amnezije, nedostatka koncentracije, uznemirenosti, umrtvljenosti, obeshrabrenja... 

Simptomi PTSP-a bili su noćne more, prisjećanja, anksioznost, ljutnja, iritabilnost, nesanica, nedostatak koncentracije, depresija, sucidalne misli... 

Fizička šteta:

Preživjeli, poznati i kao hibakusha, ubrzo su uočili razmjere radijacije, kroz mučninu, krvarenja, nedostatak kose, podložnost leukemiji, kataraktama, tumorima, fizičko smanjenje mozga, mentalnu retardaciju, odloženi razvoj, sljepoću...

Svijet danas

Pretpostavke su da širom svijeta trenutno ima više od 17.000 nuklearnih bojevih glava. U SAD-u i Rusiji njih gotovo 2.000 je spremno za lansiranje za nekoliko minuta.

Većina današnjih atomskih bombi nekoliko su puta razornije od onih koje su opustošile Hirošimu i Nagasaki.

Uz SAD i Rusiju, nuklearno naoružanje posjeduju i Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael te Sjeverna Koreja.