Čak i nakon sankcija Zapada: Rusija može izdržati još nekoliko godina rata

U Sibiru nema dovoljno muškaraca da voze autobuse. Na ruskim farmama mljekarice imaju plate slične onima za IT radnike, dok se hoteli bore da zaposle konobare, čistače i kuhare.

Umjesto kraha kao što se naširoko predviđalo sa zapadnim režimom sankcija nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu 2022. godine, ruska ekonomija je vruća, raste i u opasnosti je od pregrijavanja.

Ogromna vojna potrošnja, uključujući visoke isplate vojnicima, podstakla je ekonomski rast, kao i visoke plate i inflaciju, jer su kompanije prisiljene da odgovaraju vojnim platama kako bi privukle radnike. Rusija sebi može priuštiti da finansira svoj rat u Ukrajini još nekoliko godina, prema ekonomistima, zbog ogromnih prihoda od nafte i neuspjeha sankcija Zapada, posebno zbog ograničenja cijene nafte koje je postavila Grupa sedam zemalja, koja nije uspjela stisnuti rusku naftu prihod.

Ekonomija se pregrijava dijelom zbog potrebe predsjednika Vladimira Putina da zamijeni 20.000 ubijenih ili ranjenih vojnika mjesečno, prema gubicima koje je Institut za proučavanje rata prijavio u junu. Ruski regionalni guverneri plaćaju nečuvene bonuse za prijavu kako bi privukli vojnike, a Belgorod je nedavno oborio rekord sa bonusom od 31.200 dolara (oko 60.000 KM).

Trending

Tyson Fury progovorio nakon poraza od Usyka: 'Mislio sam da sam pobijedio'

Rezultat je skoro puna zaposlenost u Rusiji i vrtoglave plate. Radna snaga i proizvodni kapaciteti privrede bili su "skoro iscrpljeni", upozorila je guvernerka Centralne banke Elvira Nabiulina, koja je u julu učinila više od gotovo bilo koga drugog u ruskoj vladi da održi rat svojim upravljanjem ekonomijom. "Ovo je zapravo scenario stagflacije koji bi mogao biti zaustavljen samo dubokom recesijom."

Najavila je dugotrajan period visokih kamatnih stopa kako bi pokušala da uspori ekonomiju i smanji inflaciju - ali do sada to nije uspjelo. Kao znak dalje ozbiljnosti problema, banka je u petak podigla svoju ključnu kamatnu stopu sa 19 posto na 21 posto, što je najviši nivo u više od dvije decenije, premašivši 20 posto koje je većina analitičara očekivala.

Inflacija je bila "značajno viša" od prognoze u julu, navodi banka u saopštenju. Banka je prognozirala rast od 3,5 do 4 posto u 2024. godini, a zatim drastično smanjenje na između 0,5 i 1,5 posto u narednoj godini. Porast kamatne stope Centralne banke razljutio je neke od najviših oligarha u zemlji, a jedna moćna figura je nedavno upozorila da će proizvođači bankrotirati, u znaku tenzija elite oko obuzdavanja pritisaka u Putinovoj ratnoj ekonomiji.

Ponestaje radnika

Privatne kompanije jedva mogu da konkurišu visokim vojnim platama. Istraživanje Ruskog sindikata industrijalaca i preduzetnika ovog mjeseca pokazalo je da 82,8 posto firmi ima poteškoća u privlačenju radnika. Nezaposlenost je u junu pala na 2,4 posto, prema Rosstatu, državnoj statističkoj agenciji.

Ton u oglasima za zapošljavanje zavarivača, poljoprivrednika, vozača, kurira i pakera na internet stranici Avito graniči s histeričnim.

"Nije potrebno iskustvo! Besplatna tri obroka dnevno i smještaj!" stoji, nudeći više od 4.100 dolara (oko 8.000 KM) mjesečno; u 2023. prosječna nacionalna plata bila je samo 763 dolara (oko 1.400 KM). U međuvremenu, paker u skladištu u Astrahanu mogao bi zaraditi više od 3.600 dolara (oko 7.000 KM).

Realne plate u Rusiji porasle su 12,9 posto na godišnjem nivou tokom prvih šest mjeseci 2024. godine, prema Rosstatu, iako su nezavisni analitičari doveli u pitanje njegove brojke. Prihodi za najsiromašnije radnike najbrže su rasli, skočivši za 67 posto, izvijestila je u martu neovisna ruska kuća Bell.

Aleksandar Tkačov, Putinov saveznik i jedan od najvećih ruskih poljoprivrednih oligarha, nedavno se ljutio zbog visokih plata radnika na farmama mlijeka, nekada najnižih radnika. Sada su tražili mjesečnu platu od 1.550 dolara — što je jednako mlađem IT radniku.

"Nemamo ta sredstva. I vjerovatno ih nećemo imati u bliskoj budućnosti", rekao je ranije ovog mjeseca na izložbi agroindustrije u Moskvi. Anton Petrakov iz Yandex Taxi-a (ruska verzija Ubera) rekao je prošlog mjeseca na ekonomskom forumu u Vladivostoku da se Rusija suočava s nedostatkom od 130.000 taksista.

29.10.24. 06:30

Orban ponovo stao uz Moskvu kontra Brisela, iz EU kivno poručili: 'On nas ne predstavlja'

U Sibiru, bez dovoljno ljudi koji bi vozili autobuse, rute se zatvaraju i dugi su redovi ili autobusi koji nikad ne stignu, jer vozači mogu duplo više zaraditi u vojsci. Sergej Kuznjecov, načelnik malog sibirskog grada Novokuznjecka, predložio je osnivanje "ženskog bataljona" vozača autobusa zbog nedostatka osoblja. U prošlosti je Rusija popunjavala poslove sa niskim primanjima migrantima iz centralne Azije, ali nakon što je grupa Tadžika umiješana u martovski teroristički napad na tržni centar Crocus City Hall, deportovala je desetine hiljada radnika migranata iz centralne Azije i zabranila ulazak 143.000 ljudi u prvoj polovini godine.

Resursi za rat

Putinovi ekonomski prioriteti navedeni su u nedavnom budžetu Rusije, s tim da će vojni i sigurnosni troškovi dostići 142 milijarde dolara 2025. godine – 40 posto budžetske potrošnje, ili više od 8 posto bruto domaćeg proizvoda. Potrošnja na odbranu ostat će visoka 2026. i 2027. godine, što je znak njegove odlučnosti da se bori. Ali velika potrošnja dodatno će potaknuti inflaciju, a Nabiullina je u petak priznao da će banka propustiti svoj cilj inflacije od 4 posto za 2025. i da će ga postići tek 2026. godine.

Neki nezavisni analitičari kažu da je stvarna inflacija čak i viša nego što tvrdi zvanična statistika. U prošlomjesečnom izvještaju Stockholmskog instituta za ekonomiju tranzicije doveden je u pitanje vjerodostojnost nedavnih zvaničnih podataka o inflaciji, uz napomenu da su glavni ekonomski pokazatelji "sada dio ruske ratne propagande".

"Inflacija i ekonomski rast su posebno važne komponente propagandnog narativa", navodi se, ali se dodaje da je kratkoročna ekonomska kriza malo vjerovatna. Prema analitičarima, Putin će neizbježno smanjiti socijalnu potrošnju na obrazovanje, zdravstvo i civilnu infrastrukturu, ali neće platiti nikakvu političku cijenu, jer je izgradio zatvorenu, represivnu autokratiju u kojoj su glavni opozicioni političari zatvoreni, maltretirani ili im je zabranjeno da se kandiduju.

Uprkos intenzivnim pritiscima na ekonomiju, ruski ekonomista Vladislav Inozemcev sa sjedištem u SAD-u, suosnivač i viši saradnik Centra za analizu i strategije u Evropi , rekao je da bi Rusija mogla priuštiti da vodi rat u narednim godinama.
 
"Ona može da održi ovaj rat neko vrijeme u kojem Ukrajina i vjerovatno Zapad ne mogu sebi priuštiti da ga vode. To je problem", rekao je Inozemtsev. "Putin izgleda veoma uvjeren da može da ide dalje možda jednu, dvije ili tri godine. Za sada situacija izgleda prilično stabilna."
 
"Vojno-industrijski kompleks ne može proizvesti nikakvo moderno, moderno oružje", rekao je on. "Oni proizvode sovjetske tenkove i artiljeriju. Oni proizvode mnogo granata i projektila, projektila kratkog dometa, koji su prilično primitivni. Ali ipak, oni to mogu učiniti u ogromnom broju."

Ali Aleksandra Prokopenko , iz Carnegie Endowment for International Peace, rekla je da Rusija ne može dalje povećati vojnu proizvodnju zbog nedostatka radne snage i zapadnih sankcija.
 
"Dok nastavak trgovine sa zemljama kao što je Kina pomaže ruskoj ekonomiji, sankcije su značajno ograničile sposobnost Kremlja da modernizuje svoju vojsku, smanjujući pristup osnovnim komponentama i stvarajući uska grla u lancima nabavke i finansijskim transakcijama", rekla je ona, dodajući da dugo izgledi su bili sumorni.

Neuspjeh sankcija

Sposobnost Rusije da nastavi da vodi rat godinama dolazi sa nizom neuspjeha zapadnih sankcija zbog zakulisnog lobiranja u Evropi i nedostatka političke volje, kaže Robin Brooks , viši naučni saradnik Instituta Brookings.

Ubrzo nakon invazije, Njemačka i nekoliko drugih velikih evropskih država, uključujući Italiju, Španiju, Češku Republiku, Poljsku i Austriju, počele su da isporučuju ogromne količine robe preko Turske i susjeda Rusije, uključujući Kazahstan, Kirgistan, Gruziju i Jermeniju, jasno namijenjene Rusiji. Nije bilo poticaja za druge nacije da obuzdaju trgovinu mikročipovima, robom dvostruke namjene ili drugom robom u Rusiju ako su Njemačka i druge velike evropske sile slale luksuzne automobile i drugu robu preko susjeda Rusije.

"Na kraju, želite da obični građani Rusije osjete rat", rekao je Bruks. "Ako to ne osjećaju obični građani, šta mi onda radimo? Želite da gunđaju zbog Putina i njegovih odluka, ali ako su u mogućnosti da nabave zapadne automobile, nema problema, mi nismo efikasni."

Bruks je rekao da bi Zapad također mogao smanjiti prihode Rusije od nafte uvođenjem sankcija na više ruskih tankera, uključujući njenu flotu u sjeni koja se koristi za transport 45 posto njene nafte.

To bi također moglo pooštriti i primijeniti gornju granicu nafte, prema kojoj zemlje G-7 uskraćuju usluge transporta i osiguranje ruskim tankerima čija se nafta prodaje po cijeni većoj od 60 (oko 120 KM) dolara po barelu.