Brazilci pronašli avionsko sjedište

Foto: Arhiva

Brazilsko vojno zrakoplovstvo otkrilo je 'male ostatke' aviona u Atlantiku, 650 kilometara sjeveroistočno od otoka Fernando de Norohna, no nije moglo potvrditi je li riječ o Airbusu A330 koji je jučer nestao na letu za Pariz.

Među ostacima je 'jedno sjedište', rekao je glasnogovornik Jorge Amaral novinarima u gradu Brasilia. "Sada planiramo pokupiti ostatke i pokušati identificirati pripadaju li zrakoplovu Air-Francea", rekao je Amaral.

Nekoliko brazilskih i francuskih aviona pretraživalo je Atlantik kako bi otkrilo olupinu Airbusa koji je na letu AF447 iz Rija de Janeira u Pariz nestao noću na ponedjeljak.

Glasnogovornik je istaknuo da ne može potvrditi kako je doista riječ o nestalom Airbusu sve dok ne dobije "dio letjelice sa serijskim brojem ili nekom drugom identifikacijom".

Ranije je posada jednog francuskog teretnog broda primijetila ostatke kako plutaju Atlantskim oceanom na području na kojem se vjerojatno srušio nestali avion Air Francea.

Posada Douce Francea vidjela je komade olupine navodno na istom području kod obale Senegala na kojem je pilot brazilske zrakoplovne kompanije TAM možda vidio goruće komade olupine francuskog Airbusa koji je nestao s 228 putnika i članova posade.

Posada TAM-a 'tokom leta iz Europe za Brazil vidjela je narančaste bljeskove na otvorenom moru na udaljenosti od oko 1300 kilometara od otoka Fernanda de Noronhe'.

Douglas Ferreira Machado iz brazilske Javne zrakoplovne agencije izjavio je kako će potraga za nestalim zrakoplovom dugo trajati. "Bit će to duga i tužna priča. Crna kutija bit će na dnu mora", kazao je.

Brazilski mediji ranije su izvijestili da su piloti brazilske zrakoplovne kompanije TAM tokom leta preko Atlantika možda vidjeli goruće komade olupine francuskog Airbusa koji je nestao s 228 putnika i članova posade.

Međutim, jutros oko 7 sati francuski ministar prometa Jean-Louis Borloo priopćio je kako 'nema novih vijesti'.

'Nemam novih informacija o toj dojavi pilota. Sad je najvažnije da pronađemo crne kutije. Odbrojavanje je počelo, one će emitirati signal 30 dana', rekao je ministar.

Brazilsko zrakoplovstvo i mornarica nastavljaju potragu za Airbusom, a pridružio im se i jedan američki avion, priopćilo je ministartvo obrane u Rio de Janeiru. Reuters je izvijestio da je u utorak ujutro započeto je pretraživanje dubina Atlantskog oceana kako bi se ušlo u trag zrakoplovu i nestalim putnicima.

Francuski ministar obrane Herve Morin izjavio je u utorak da će potraga za zrakoplovom trajati koliko god bude trebalo. "Potraga će se nastaviti dokle god bude trebalo. Snage su poslane na to područje i bit će na raspolaganju dok bude trebalo", rekao je Morin za radio Europe 1.

Što se tiče narančaste svjetlosti koju je vidio brazilski pilot na području gdje je, kako se nagađa, avion pao, 'riječ je o pretpostavci koja nije potvrđena', kazao je. Morin je u svezi s uzrocima nesreće rekao da se 'moraju ispitati sve mogućnosti'.

"Nemamo pravo unaprijed odbaciti mogućnost terorističkog čina, jer je terorizam najveća prijetnja za sve zapadne demokracije", istaknuo je. "No danas nemamo baš nikakvih naznaka koje bi nam omogućile da potvrdimo kako je to uzrok nesreće", rekao je.

U avionu Air Francea koji je u ponedjeljak na letu od Rio de Janeira do Pariza nestao iznad Atlantika, među 228 putnika i članova posade nalazio se i hrvatski pomorac Zoran Marković (45) iz sela Kostelja u naselju Grižane, u vinodolskoj općini. Supruga Dalija rekla je hrvatskim medidjima kako je njezin suprug Zoran, koji je pomorac već 15 godina, putnu kartu za Air Franceov zrakoplov kupio prije nekoliko dana pa nema riječi o tome da je zakasnio na neki drugi avion i prešao na kobni let.

O učincima udara groma u zrakoplov, za što se nagađa da je prethodilo nestanku Airbusa A 330-200, za Večernji list je pojasnio mr. sc. Tin Jelavić, dipl. ing. aeronautike – pilot.

"Kao i kod automobila, udar groma na putnike u zrakoplovu nema nikakav učinak, jer se nalaze u Faradayevu kavezu. Analogno trakicama za pražnjenje statičkog naboja, koje vise s nekih automobila, zrakoplov na krajevima krila i na repu ima statičke ispražnjivače", kazao je Jelavić.

Kroz ispražnjivače se prazni statički naboj koji se stvara na oplati aviona tokom leta kako avion ne bi sletio nabijen, što bi bilo vrlo opasno. No kroz ispražnjivače se prazni i svaki drugi naboj.

"Ako je grom udario u antenu, može spržiti radio, ali sva elektronika, načelno, ne bi trebala pregorjeti. Usto, u putničkim zrakoplovima su zbog sigurnosti svi sustavi udvostručeni, pa udar groma ne bi smio biti kritičan, jer bi i dalje radili motori. Osim ako nije riječ o konstruktivnoj pogreški", pojasnio je Jelavić.

Istaknuo je kako je povijest zrakoplovstva pisana krvlju, a da je svaka nesreća nepredvidljivi slijed događaja. "Uzrok pada ne bi trebao biti udar groma, nego kombinacija stvari koje su se poklopile, što bi se otkrilo pregledom olupine. No, ako je zrakoplov pao u Atlantik, sumnjam da će se doći do olupine", zaključio je Jelavić.

Vezano: Dijelovi olupine primijećeni kraj Senegala
Vezano: Nestao avion Airfrancea

tportal/radiosarajevo.ba