60 godina NATO-a

Foto: Potpisvanje NATO sporazuma, Washington, 4 April 1949.

Formiran nakon Drugog svjetskog rata i na početku hladnog rata, NATO je povezao zemlje Zapadne Evrope sa Kanadom i Sjedinjenim Državama u zaštiti od rastuće prijetnje od Sovjetskog Saveza. Posljednjih godina, medjutim, mnogo toga se promjenilo kada je riječ o originalnom cilju organizacije Sjeverno-atlatskog saveza. Nema više Sovjetskog Saveza, NATO se proširio na Istok i organizacija se susreće sa novim izazovima, medju kojima su najveći rat u Afganistanu i prilagodjavnje njegove misije potrebama 21. vijeka. To su pitanja za lidere zemalja članica NATO-a, kada se susretnu u dva grada uz frnacusko-njemačku granicu - Strasburu u Francuskoj i Kelnu u Njemačkoj - na obilježavanju 60-te godišnjice.

Borba sa pobunjenicima u planinama Afganistana nije bila nešto što su na umu imali osnivači NATO-a. Ali to je ono sa čim se Savez danas susreće. NATO u Afganistanu pod svojom komandom ima oko 60 hiljada vojnika, a stižu i dodatna pojačanja.

Glasnogovornik NATO-a, James Appathurai kaže da je Afganistan ključna tema summita na njegovu 60-tu godišnjicu: "Siguran sam da će američki predsjednik željeti da razgovara sa svojim saveznicima kako prilagoditi našu strategiju u Afganistanu, gdje uložiti naša sredstva, šta je to što moramo uraditi bolje i drukčije kako bi gradili na uspjehu kojeg smo do sada ostvarili", kaže Appathurai.

Lideri NATO-a kažu da je u Afganistanu ostvaren uspjeh, ali da predstoji još dosta posla.

Na Rogu Afrike, u Somaliji NATO održava manju flotu za borbu protiv pirata. NATO je svojim letjelicama prebacio vojnike Afričke unije u mirovnu misiju u Somaliju. "To je dio promjena u organizaciji koja treba da se nosi sa prijetnjama o kojima nismo mogli ni sanjati prije 20 godina", kaže Appathurai.

NATO je osnovan u aprilu 1949. godine sa desetak država članica, povezao je zemlje Zapadne Evrope sa Sjedinjenim Državama i Kanadom. Njegova misija: zaštita od mogućeg napada Sovjetskog Saveza, ili članica Varšavskog pakta.

Dana Allin, analitičar iz Medjunarodnog instituta za izučavanje strategije iz Londona, kaže da je to NATO dobro obavio. "Najveći uspjeh je bila ta povezanost, održavanje uvjerljivog odvraćanja od mogućeg napada i očuvanje povezanosti Zapada bez ulaska u rat. To je bio uspjeh", kaže Allin.

Medjutim, raspad Sovjetskog Saveza je pokrenuo pitanje daljeg smisla NATO-a. Ranih 1990-tih tradicionalni odbrambeni stav NATO-a našao se pred izazovom kada je počeo raspad Jugoslavije, prerastajući u gradjanski rat, etničko čišćenje i genocid. Zatim je usljedilo Kosovo, gdje su NATO snage prisilile vojsku Srbije da okonča krvavi ratni pohod protiv Albanaca na Kosovu.

"NATO je sporo, Zapad u cjelini je sporo na to reagovao, ali kada je konačno reagovao bio je efektivan", kaže Allin.

Usljedile su druge nove operacije nakon raspada Sovjetskog Saveza. NATO se proširio na istok, uzimajući u članstvo Poljsku, baltičke države i neke zemlje na Balkanu, dolazeći neposredno uz granicu sa Rusijom. Mnoge zemlje čekaju pristupanje Savezu.

Rusija se usprotivila američkim planovima postavljanja raketnog odbrambenog štita u Poljskoj i Češkoj Republici, koje su od nedavno članice NATO. Moskva je odlučno protiv daljeg proširenja NATO-a, sada fokusiranog na Ukrajinu i Gruziju.

Usred tih neriješenih pitanja NATO gleda u budućnost. "Šta treba da radimo? Trebamo li se više boriti protiv kibernetičkih napada, moramo li se više angažovati na osiguravanju energije, koliki će biti opseg za NATO operacije, ko trebaju biti naši partneri i u kakve angažmane sa njima ulaziti", ukazuje James Appathurai, glasnogovornik NATO-a.

Dana Allin predlaže oprez: "To je organizacija koja okuplja veliki broj zemalja. To već mnogo znači. Nije neophodno da NATO odgovara svakoj krizi", kaže on.

Ukratko, NATO je napunio 60 godina, i sada sa 26 zemalja članica treba povelju koja će ga održati relevantnim u 21. stoljeću.

voanews.com/radiosarajevo.ba