Slovenija prikazana kao kočničar EU

Slovenija je početkom godine u Bruxellesu stvorila dojam da se protivi sankcijama protiv režima bjeloruskog predsjednika Lukašenka, a  sada se zbog izjava ministra vanjskih poslova Karla Erjavca o Ljubljanskoj banci i Hrvatskoj u međunarodnim medijima prikazuje kao kočničar procesa širenja EU, upozorava u komentaru u ponedjeljak ljubljansko Delo pripisujući to nespretnoj komunikaciji s međunarodnom javnošću.

Prikazivanje Slovenije kao sebične države je stereotip koji bi se mogao ponoviti u medijima i zbog spora s Hrvatskom oko Ljubljanske banke, jer europski mediji već pišu o Sloveniji koja tim pitanjem "postavlja cijenu" za ulazak Hrvatske u EU, upozorava vodeći slovenski list

"Slovenija se u komuniciranju ne snalazi najbolje, pa Erjavec i njegovi suradnici nisu uvjerljivo uspjeli objasniti razloge rezervi pri sankcijama EU-a protiv bjeloruskog Lukašenkova režima", navodi se u komentaru. List tako podsjeća na slučaj u kojemu je Ljubljana tražila da se s "crne liste" bjeloruskih biznismena, kojima se zabranjuje ulazak u EU jer su povezani s Lukašenkovim režimom, izuzme biznismen koji je sklopio posao sa slovenskom građevinskom tvrtkom.
  
"Zbog biznismena  tijesno povezanog s Lukašenkom, Slovenija je tada u europskim medijima prikazana kao sebična država koja zbog interesa jednog svog poduzeća stavlja na kocku sankcije protiv Lukašenkove tiranije", navodi se u komentaru koji dodaje da se s malo diplomatske spretnosti stvar mogla riješiti na nižim razinama, a ne da navodna slovenska blokada dođe na dnevni red ministara vanjskih poslova EU-a.

Iako je riječ o kompleksnom pitanju iz područja međunarodnog prava, europski mediji skloni su stereotipima te se pojavljuje priča o "Sloveniji koja zloupotrebljava svoje  članstvo u EU-u" i "ucjenjuje Hrvatsku", piše Delo. List tvrdi da bi pouka za Sloveniju trebao biti i slučaj graničnog prijepora kojim je Slovenija  svojedobno uvjetovala deblokadu hrvatskog pristupnog procesa.