Sjećanje na Rome, žrtve nacizma

"Oni se i danas moraju boriti za svoja prava. Zadaća je Njemačke i Evrope poduprijeti ih", rekla je kancelarka 65 godina nakon holokausta u kojem je, prema procjenama, ubijeno 500.000 Roma

"Ovaj nas spomenik podsjeća na narod koji je predugo bio zaboravljen... Odavanje počasti žrtvama podrazumijeva i obećanje da ćemo štititi manjinu, a tu zadaću moramo ispuniti danas i sutra, jer oni još trpe diskriminaciju i odbacivanje“, rekla je Merkel u prisustvu Roma koji su preživjeli koncentracijske logore i članova njihovih obitelji. 

Na današnju diskriminaciju ukazao je 75-godišnji Holanđanin Zoni Weisz, Rom koji je preživio holokaust no kojemu su cijelu obitelj pobili nacisti. "Čini se kao da nisu naučili nikakvu lekciju iz povijesti, jer da jesu postupali bi danas drukčije prema nama."


Spomenik u Berlinu

Spomenik za manjinu Sinti i Rome izradio je Izraelac Dani Karavan, a to je zdenac u čijem je središtu trokut na koji će svakog dana biti položen svježe ubran cvijet. Gradnju je finansirala njemačka vlada svotom od 2,8 miliona eura, a postavljen je u blizini spomenika žrtvama holokausta te homoseksualnim žrtvama Trećeg Reicha.

Holokaust protiv Roma ili 'Porajmos' što znači "proždrijeti", dugo je bio negiran i povjesničari ga nisu znanstveno istraživali ni u Njemačkoj ni u drugim zemljama

"Za razliku od Židova koje su nacisti identificirali po njihovoj vjeroispovijesti, to nije bilo lako za Rome, koji su uglavnom bili katolici", objašnjava Romani Rose, predsjednik Središnjeg njemačkog vijeća za Sinte i Rome. 

Da bi tome doskočili "rasni istražitelji" u nacističkoj Njemačkoj izradili su popis karakteristika i genealogiju koja je sezala do 16. stoljeća kako bi utvrdili "ciganske pretke". Tako su u logore slali one koji su imali krvna zrnca onečišćena romskom rasom. U logorima Auschwitz ili Ravensbrueck, Romi su bili pokusni kunići za medicinske eksperimente.

Savezna Republika Njemačka tek je 1982. službeno priznala genocid, zahvaljujući kancelaru Helmuta Schmidta, a 1997. je predsjednik Roman Herzog bio prvi koji je rekao da su nacisti proganjali Rome po istom rasnom zakonu odlučni istrijebiti ih kao i židove.

Romi, Drugi svjetski rat

Danas u Evropi živi 11 miliona Roma, od čega sedam miliona u Evropskoj uniji, većinom u središnjoj i jugoistočnoj Evropi. Tanajveća etnička manjina u Evropi ujedno je i najsiromašnija te i dalje izložena diskriminaciji rasizmu. Tek su 1856. bili oslobođeni ropstva u Bugarskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Francuskoj i Italiji. 

Nakon rušenja Berlinskog zida 1989, Romi su počeli seliti se na bogatiji evropski Zapad, gdje su, primjerice u Francuskoj i Italiji njihovi kampovi bili nasilno rušeni, a oni vraćani u ishodišne zemlje, najčešće Bugarsku i Rumuniju. 

U Njemačkoj danas živi oko 70.000 Roma njemačke nacionalnosti. Nisu nomadi i njihove su obitelji ovdje možda već 600 godina. Od 1997. njemački su Romi jedna od četiriju zaštićenih manjina, kao što su Danci, Frizijci i Sorbi.