Recesija uzrokuje porast sive ekonomije u EU

Siva ekonomija uključuje neoporezovanu trgovinu dobara i usluga ili plaćanje kešom za obavljene poslove u izgradnji ili za popravak automobila, primjerice, ali ne podrazumijeva ozbiljna krivična djela kao što su trgovina drogom ili prostitucija.

Predviđa se da će siva ekonomija porasti za 0,3 do 0,4 % tokom ove godine u svih 14 razvijenih zemalja Unije, koje su ujedno i članice OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj).

Najveći rast sive ekonomije, od 0,8 do 0,9 %, zadesit će Irsku, Veliku Britaniju i Španiju. Belgija, Njemačka i Austrija, s druge strane, na kraju su skale porasta sive ekonomije.

I u bivšim komunističkim državama koje su sada članice Unije, a koje nisu obuhvaćene istraživanjem kojim je rukovodio ekonomist Friedrich Schneider s Univerziteta „Johannes Kepler“ iz Linza, doći će do „do istog, ako ne i većeg“ rasta sive ekonomije.

Ovakav obrat pojavljuje se nakon petnaestogodišnjeg stagniranja i suzbijanja sive ekonomije, u trenutku kada je sasvim izvjesno da će privredni rast Evrope biti smanjen za 2 %.

Schneiderovo istraživanje razmatra uzročnike rasta sive ekonomije, kao što su: rast poreza, nezaposlenost i generalno nepovjerenje u državu. Također, primjetni su i neki jasni znakovi kao što je sve veće potraživanje gotovine u bankama ili nelogičan porast potrošnje električne energije.

„U Belgiji, na primjer, možete vidjeti više otvorenih gradilišta vikendom nego radnim danima“, kaže Schneider za portal EUobserver, objašnjavajući da najviše štete od rada na crno osjete ljude koji legalno obavljaju takve poslove.

Ilegalna ekonomija, odnosno ekonomija teških krivičnih djela priča je za sebe. Rastući porezi vrlo vjerovatno neće imati nikakvog utjecaja na trgovinu narkoticima, porast će broj krađa i provala, a prihodi od prostitucije će se značajno smanjiti, jer jednostavno ponestaje novca.

Siva ekonomija nije istovjetna u svim zemljama i svim regijama Unije. U zapadnoj Evropi i Skandinaviji udio sive ekonomije u BDP-u je između 10 i 18 %, dok u mediteranskim zemljama, kao što su Portugal i Italija, ovaj sektor čini i do 25 % ukupnog BDP-a.

Većina bivših komunističkih eu-zemalja je u rangu s mediteranskim zemljama, ali Rumunija, Estonija, Latvija i Bugarska bilježe od 36 do 39 % sive ekonomije u BDP-u.

U evropskom susjedstvu stanje je znatno teže: u Moldaviji i Bjelorusiji polovina ukupne ekonomije nije kontrolirana od države, u Ukrajini je taj procent oko 57 %, dok u Gruziji doseže čak 68 %.

Postojanje sive ekonomije do 25 % odražava se pozitivno na svakodnevni život običnih ljudi, vjeruje austrijski ekonomist.

„Siva ekonomija vodi ka porastu ljudske dobrobiti. Prozivode se dodatna dobra, dolazi do dodatnih prihoda. Običan čovjek ne radi na crno, ne ulazi u sivu ekonomiju da bi, kao imao osnovne uvjete za život, nego da bi, primjerice, kupio novi TV ili nešto slično“, tvrdi Schneider.
Siva ekonomija može biti korisna i na druge načine. Grčka vlada je 2004. godine uključila i grčku, jako veliku sivu ekonomiju u obračun zvaničnog BDP-a, kako bi izbjegla fiskalne disciplinske mjere Unije.

EUobserver/radiosarajevo.ba