Otpad nakon poplava: Priroda nam vraća što smo joj dali

U danima nakon epskih poplava često se mogla čuti izjava: "Priroda nam vraća ono što smo joj dali". Tako smo bili svjedoci da su poplavljena područja bila prekrivena muljem, PVC kesama i plastičnim bocama, baterijama, pelenama...

Rijeka Bosna godinama je zatrpavana raznim otpadom, kontejnera kraj Lašve i Spreče gotovo da nije ni bilo, a ono što se nije recikliralo, završavalo je na deponijama smještenim tik uz rijeke.

Svjedoci smo da, nakon što se iz poplavljenih dijelova voda povuče, najveći problem s kojim se stanovništvo suočava je mulj i različite vrste otpada. Svakako je najopasniji animalni otpad, koji će, ako se adekvatno ne zbrine, biti izvor zaraze. 

I otpad podijeljen po entitetima

Slijedeći veliki problem je građevinski i kabasti otpad koji je posljedica uništavanja stambenih zgrada i cijelih naselja. Imajući u vidu činjenicu da je naša zemlja samo s oko 50% pokrivena organiziranim prikupljanjem otpada, a da se na drugih 50% otpad ili spaljuje ili odlaže na divlje deponije, te štetu prouzrokovanu katastrofalnom poplavom i svim posljedicama koje je donijela, onda možemo imati približnu sliku kakva je situacija u ovoj oblasti.

Slike rijeka čije se površine gotovo i ne vide od količine plastičnih boca kružile su internetom. Kao da je to bilo malo, građani koji su pomagali u čišćenju Zavidovića sav skupljeni otpad bacali su u rijeku Krivaju. 

Vjerovatno se sličan scenarij ponavljao svuda. Sad imamo plastike na svakom koraku i uglavnom nizvodno.

Svakako da će ovakva situacija usložniti prikupljanje i reciklažu ambalažnog otpada, naročito imajući u vidu da je najveći reciklažni kapacitet papira u zemlji, Natron Hayat Maglaj, pretrpio je velike štete, rekli su nam iz Ekopaka, prvog ovlaštenog operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine.

"Vezano za prikupljanje ambalažnog otpada s ovih područja, u najvećoj mjeri je pomiješan s ostalim otpadom i muljem i u značajnoj mjeri je ili uništen (kartonska i papirna ambalaža, višeslojni materijali i slično) ili je kontaminiran (ostale vrste ambalažnog otpada), te će njegovo dalje korištenje i reciklaža biti nemoguće ili otežano", rekla je Amela Hrbat, direktorica Ekopaka, za portal Radiosarajevo.ba.

Stanje nakon poplava

O ovome će se svakako više znati kad se voda povuče i stanje stabilizira, jer u uvjetima spašavanja života i imovine, Ekopak nije ni tražio informaciju o stanju infrastrukture za prikupljanje ambalažnog otpada koju je Ekopak instalirao u navedenim općinama.

Ekopak je, inače, izdvojio 10.000 KM za pomoć stanovništvu stradalom u poplavama koje je uplatio na račun Vlade FBiH.

Otpad je novac, kažu. Istina, kod nas reciklaža nije dovoljno zastupljena, tržište se razvija, ali sistem smo počeli graditi. Ako i zanemarimo to što nam je i otpad podijeljen po entitetima, te i kompanije imaju dozvole u jednom, a nemaju u drugom entitetu, da se povjerovati da dio otpada s kojim trenutno imamo problema može, osim smanjenja utjecaja na okoliš, donijeti i zaradu.