Objavljena knjiga "Srednjovjekovna Bosna i Hum"
Radiosarajevo.ba
Drugo prošireno izdanje knjige povjesničara Milka Brkovića "Srednjovjekovna Bosna i Hum - Identitet i kontinuitet" objavio je nedavno mostarski nakladnik Crkva na kamenu.
Brković smatra kako je osnovna pripadnost srednjovjekovne Bosne i Huma, tih, kako ističe, hrvatskih povijesnih i etničkih prostora sadržana u identitetu hrvatskoga naroda i kontinuitetu njegove srednjovjekovne državnosti, koja se zrcali unutar političkoga, vjerskog i kulturnog zbivanja na tim prostorima.
"U trima cjelinama (zemljopis, vjera i kultura) sadržan je veći broj pojedinačnih elemenata, kao što su zemljopisni prostor, narod, vlast, jezik, vjerovanje, običaji, kulturna baština, katoličanstvo i drugo", piše Brković i dodaje kako zemljopisni pojam Bosne i Huma označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskoga naroda nakon izumrća starih hrvatskih narodnih vladara i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom.
Ističe kako je teritorij srednjovjekovnoga Huma i Bosne naseljen hrvatskim življem koje postupno biva pokršteno te dodaje da identitet i kontinuitet vjere hrvatskoga naroda na tim prostorima nisu mogli ni Turci potpuno prekinuti.
Brković smatra kako analiza domaćih izvora, a osobito srednjovjekovnih isprava bosanskih i humskih vladara pokazuje da unutar Crkve bosanske nema krivovjerja te napominje kako problem krivovjerja treba tražiti u političkoj naravi, odnosno uporabi narodnoga, hrvatskog jezika u liturgiji i davanjima desetina Crkvi i svjetovnim vladarima.
"Katoličanstvo i navodno krivovjerje bosanske Crkve kontinuitet su i identitet hrvatske katoličke Crkve u Bosni i Humu", podsjeća Brković.
Napominje kako se treći vid kontinuiteta i identiteta zrcali u kulturnoj baštini tog prostora te dodaje kako tu tradiciju posebno pokazuju isprave hrvatskih narodnih vladara i isprave srednjovjekovne kancelarije bosansko-humskih vladara i velmoža.
Knjiga "Srednjovjekovna Bosna i Hum - Identitet i kontinuitet" (363 str.) podijeljena je na tri dijela u kojima autor piše o političkim zbivanjima i bosansko-humskim vladarima, vjerskim zbivanjima u Bosni i Humu te kulturnoj baštini. Na kraju knjige objavljen je popis i zbirka srednjovjekovnih isprava bosansko-humskih vladara i velmoža, sažetci na njemačkom i engleskom jeziku te kazalo osoba i mjesta.
Milko Brković rođen je 1949. u Vitezu. Povjesničar je na Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru i profesor na Sveučilištu u Mostaru. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža".
Brković smatra kako je osnovna pripadnost srednjovjekovne Bosne i Huma, tih, kako ističe, hrvatskih povijesnih i etničkih prostora sadržana u identitetu hrvatskoga naroda i kontinuitetu njegove srednjovjekovne državnosti, koja se zrcali unutar političkoga, vjerskog i kulturnog zbivanja na tim prostorima.
"U trima cjelinama (zemljopis, vjera i kultura) sadržan je veći broj pojedinačnih elemenata, kao što su zemljopisni prostor, narod, vlast, jezik, vjerovanje, običaji, kulturna baština, katoličanstvo i drugo", piše Brković i dodaje kako zemljopisni pojam Bosne i Huma označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskoga naroda nakon izumrća starih hrvatskih narodnih vladara i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom.
Ističe kako je teritorij srednjovjekovnoga Huma i Bosne naseljen hrvatskim življem koje postupno biva pokršteno te dodaje da identitet i kontinuitet vjere hrvatskoga naroda na tim prostorima nisu mogli ni Turci potpuno prekinuti.
Brković smatra kako analiza domaćih izvora, a osobito srednjovjekovnih isprava bosanskih i humskih vladara pokazuje da unutar Crkve bosanske nema krivovjerja te napominje kako problem krivovjerja treba tražiti u političkoj naravi, odnosno uporabi narodnoga, hrvatskog jezika u liturgiji i davanjima desetina Crkvi i svjetovnim vladarima.
"Katoličanstvo i navodno krivovjerje bosanske Crkve kontinuitet su i identitet hrvatske katoličke Crkve u Bosni i Humu", podsjeća Brković.
Napominje kako se treći vid kontinuiteta i identiteta zrcali u kulturnoj baštini tog prostora te dodaje kako tu tradiciju posebno pokazuju isprave hrvatskih narodnih vladara i isprave srednjovjekovne kancelarije bosansko-humskih vladara i velmoža.
Knjiga "Srednjovjekovna Bosna i Hum - Identitet i kontinuitet" (363 str.) podijeljena je na tri dijela u kojima autor piše o političkim zbivanjima i bosansko-humskim vladarima, vjerskim zbivanjima u Bosni i Humu te kulturnoj baštini. Na kraju knjige objavljen je popis i zbirka srednjovjekovnih isprava bosansko-humskih vladara i velmoža, sažetci na njemačkom i engleskom jeziku te kazalo osoba i mjesta.
Milko Brković rođen je 1949. u Vitezu. Povjesničar je na Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru i profesor na Sveučilištu u Mostaru. Autor je više knjiga, među kojima i knjige "Isprave hrvatskih narodnih vladara i latinske isprave bosansko-humskih vladara i velmoža".
fena
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.