Njemačka: Ko želi spas, neka da zlato

On podrazumijeva kombinaciju niskih kamata zajedničkim evropskim zaduživanjem i smanjenje duga, ali tako da se zajednička odgovornost ograničava i vremenski i po obimu. Plan se, međutim, radi prije svega po mjeri Njemačke, tako da bude u skladu sa ustavom ove zemlje, ali i političkom situacijom.

Kriza produbljena

Njemačka kancelarka Angela Merkel je odbacila ideju euroobveznica kao ”potpuno nemoguću” prošlog novembra. U međuvremenu, evropska kriza se produbila, a njena Demokrišćanska partija doživjela niz neuspjeha na regionalnim izborima. 

Socijaldemokratska opozicija je, s druge strane, podržala ideju euroobveznica, kao i partija Zelenih.

Plan dijeli javni dug država eurozone, pri čemu sve do 60 procenata BDP ostaje suvereno, a iznad toga se postepeno prenosi u fond za spasavanje i pokriva zajedničkim obveznicama. 

Italija bi, tako, prenijela 958 milijardi eura, Njemačka 578, Francuska 498... sve do 2,3 biliona eura, koliko je iznosio zbir novembra prošle godine. 

Cifra se u međuvremenu uvećala produbljivanjem krize. 

Italija i Portugal protiv

U suštini, Njemačka, kao najjača članica eurozone bi podijelila svoju kreditnu karticu za otplatu duga sa Španijom, Italijom i ostalim zaduženim državama, ali bi, istovremeno, držala ”ključ” sprovođenjem discipline. Svaka država bi, naime, morala da jamči za 20 odsto duga svojim zlatnim rezervama koje bi bile upotrebljene u slučaju neispunjavanja platnih obaveza. 

Prihvatljiv Nijemcima, plan, međutim, sada nije dočekan dobrodošlicom u zaduženim zemljama, kao što su Italija ili Portugal, koje su, inače, već odoljele pritiscima da prodaju svoje zlatne poluge, koje u Rimu teže blizu dvije i po hiljade tona, vrijednosti gotovo 100 milijardi eura, objavila je Fena.