Sortiranje, pa prodaja: Može li se zaraditi od sakupljanja otpada?

Na području Kantona Sarajevo KJKP Rad Sarajevo je, u saradnji s Općinama i nadležnim resornim ministarstvom, instaliralo 600 reciklažnih kontejnera, zapremine 1100 l za odvojeno prikupljanje otpada čime se pokušava regulirati ekološka slika ovoga kantona.

Osim navedenih kontejnera instalirani su i podzemni i polupodzemni kontejneri u Općinama Novo Sarajevo, Centar, Novi Grad, koji imaju zapreminu 3000 litara i postavljeni su u garniture od četiri, različite boje čime se nastoji izvršiti selekcija otpada kako bi se neki od njih kasnije reciklirao.

Još početkom aprila, prema riječima Čedomira Lukića ministra za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša u Vladi KS-a, počela je realizacija pilot-projekta podjele kanti za odvojeno odlaganje otpada domaćinstvima.

"Do danas je izvršena podjela 3.000 kanti za odvojeno prikupljanje otpada, od kojih je 1500 kanti za mješoviti otpad i 1500 za prikupljanje pet ambalaže i papira. Također je nabavljeno 35 kontejnera kapaciteta 1.100 litara, poznatijih kao 'zeleni otoci' za selektivno prikupljanje otpada koji su već postavljeni na nekoliko lokacija u općinama, gdje nema velikog broja individualnih stambenih objekata, a sve u cilju uvođenja odvojenog prikupljanja otpada“ kaže za Radiosarajevo.ba ministar Lukić.

Prema njegovim riječima, u planu je i izgradnja kompostane u Kantonu Sarajevo u kojoj bi se tretirao sav prikupljeni zeleni otpad. To bi, između ostalog, značilo odlaganje manjih količina otpada na Gradsku deponiju Smiljevići, ali i uštede komunalnim poduzećima koje bi se usmjerile u nove ekološke projekte.

Na lokalitetu deponije Smiljevići 2007. godine izgrađena je sortirnica gdje se vrši razdvajanje otpada.

"Fizički, na pokretnoj traci, se razdvaja najlon, PET ambalaža, metalna ambalaža, papir i karton, koje se privremeno skladište dok se ne prikupe dovoljne količine kako bi se kompresovao u bale dimenzije 100x100x100. Kada se izvrši kompresovanje, odnosno 'baliranje', lageruje u skladište dok se reciklažne sirovine ne otkupe. Kupac zatim transportuje do postrojenja gdje će se vršiti recikliranje sirovina prema ekološkim standardima propisanih od strane zvaničnih institucija", objašnjava nam sistem prikupljanja i skladištenja otpada Mirza Ramić, ispred KJKP Rad Sarajevo.

Kako kaže, jedan od planova u budućnosti će biti svakako i otkup reciklažnih sirovina, a trenutno se vrši samo prikupljanje.

"U BiH postoji preko 150 operatera koji se bave reciklažom, dok mi vršimo za sada samo sortiranje sirovina i kao takve ih prodajemo putem javnih poziva. Reciklažne sirovine kupac transportuje u fabrike koje se isključivo bave ricikliranjem, odnosno od starih sirovina, prave nove proizvode“, dodaje Ramić.

Ako se analizira tržište i cijene po kojima se otkupljuju ove sirovine, može se doći do zanimljivih podataka, pa tako u zavisnosti od vrste, količine, kvaliteta, cijene variraju i kreću se od 0,10 KM do 0,50 KM za kilogram reciklažnih sirovina.

Tačnije, kilogram kartona prodaje se po 13 feninga, pet ambalaža za 15 feninga, a najbolje kotira najlon – 40 feninga za kilogram.

S obzirom na to da je ekološka svijest građana na dosta niskom nivou, a to se najbolje ogleda njihovim odnosom prema ulicama, parkovima, igralištima i drugim zelenim površinama na kojima često znaju završiti plastične boce, papir, i druga ambalaža, treba istači da se prikupljanjem upravo ovih sirovina može stvoriti određena finansijska korist, jer bez obzira na nisku otkupnu cijenu, svakako je bolje prodati određeni otpad, nego ga samo odbaciti.