Iz JU Dom zdravlja KS tvrde: "Nema mjesta panici, ima dovoljno seruma protiv zmijskog otrova"

Dolaskom ljepšeg vremena mnogi sugrađani i turisti vrijeme provode u prirodi, ali taj boravak u prirodi sa sobom nosi rizik od ugriza zmije.

Imajući u vidu da u proteklim sedmicama svjedočimo brojnim objavama na društvenim mrežama - što o učestaloj pojavi zmija i u gradskim sredinama, što o tvrdnjama da seruma protiv ugriza nema - javili smo se press službi Doma zdravlja Kantona Sarajevo sa upitom o serumu.

Iz press službe Doma zdravlja kratko su za portal Radiosarajevo.ba kazali da seruma trenutno ima dovoljno.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

"Što se tiče stanja u Domu zdravlja imamo na stanju serum antiviperinum. Imali smo do aprila 2023. godine i u aprilu 2024. godine je istekao datum tih nekih prvih doza. Međutim, mi smo ponovo tokom 2023. godine nabavili dodatnih 12 doza seruma antiviperinum gdje je rok trajanja do aprila 2026. godine. Tih 12 doza raspoređeno je u svih devet domova zdravlja po jedna do dvije doze, s tim da se uvijek vodi računa da doze budu bliže, dostupnije ambulantama porodične medicine koji su na rubnim dijelovima KS gdje je mogućnost zmijskog ujeda procentualno veća.

Suštinski nema mjesta niti razloga za paniku, građani mogu biti mirni. Kada uvidom u stanje higijenske epidemiološke službe budemo uvidjeli da su doze pri kraju sa rokom trajanja ili iskorištene i ukoliko bude potrebe mi ćemo naravno ponovo pisati zahtjev prema Zavodu za Javno zdravstvo Federacije i KS. Kontinuirana nabavka slijedi i suštinski nema nikakve krize u tom kontekstu", kazali su nam.

Na pitanje koja je procedura nabavka seruma, istakli su da je tenderska procedura odgođena, jer je serum nabavljen na vrijeme:

"Tenderska procedura je odgođena jer smo 2023. na naš zahtjev dobili tih 12 doza s valjanim rokom trajanja. I upravo zbog tog vremenskog roka pretpostavljamo da nije bilo potrebno raspisati tender."

Za komentar o temi kontaktirali smo i Emru Hamidović, mladu naučnicu koja ljubav prema životinjama gaji od malih nogu. Ova Sarajka uživa proučavati i istraživati insekte, zmije, gmizavce i vodozemce. Emra je svoju ljubav i strast usmjerila prema životinjama koje kod drugih možda bude strah i paniku. Stekla je zvanje doktorice veterinarske medicine, a iz ljubavi prema životinjama otišla je korak dalje, postavši stručnjakinja za zmije.

Zanimalo nas je koje vrste zmija naseljavaju našu državu i koliko su opasne za ljude prilikom ujeda.

26.06.24. 08:30

'Nismo vjerovali svojim očima: Uzgajam zmije 50 godina, ovo nikada nisam vidio'

"Područje Bosne i Hercegovine naseljavaju tri vrste vipera: poskok (Vipera ammodytes), šarka ( Vipera berus) i šargan ( vipera ursinii). Poskok važi za našu najotrovniju i ujedno najrasprostranjeniju otrovnicu. Šargan je najmanje rasprostranjen na području naše zemlje. Osnovna razlika između otrovnih i neotrovnih zmija bila bi boja njihovog tijela i glave. Otrovne zmije imaju karakteristične cik-cak šare na tijelu (izuzev crne šarke (Vipera berus prester)) koja je u potpunosti crne boje. Neotrovne zmije su većinom jednobojne ili prožete karakterističnim šarama koje se razlikuju od onih kojima su prožete otrovnice.

Trouglasta glava kod otrovnica također je jedan od načina raspoznavanja. Poskok ima svoj osobiti znak, a to je rog na prednjem dijelu glave pomoću kojeg se jasno može identificirati ova vrsta. Otrovne zmije svoj plijen ubijaju ubrizgavanjem otrova (u zavisnosti od veličine plijena), dok neotrovne to rade najčešće davljenjem ili gušenjem plijena", kazala je Emra za portal Radiosarajevo.ba i dodala:

"Koliko je meni poznato u ambulantama za humanu medicinu u BiH ima dovoljno protuotrova u skladu sa brojem pacijenata koji se jave sa ugrizom na godišnjem nivou. Ambulante za veterinarsku medicinu, planinska društva te lovci su u većoj mjeri uskraćeni sa dozama seruma. Obzirom da mi ne proizvodimo vlastiti serum, niti okolne zemlje Bih, nabavka i transport protuotrova je znatno komplikovanija ali ipak nije nemoguća", zaključila je naša sagovornica.