Holandija: Kralj nakon 120 godina

Holandski princ Willem-Alexander u utorak će naslijediti na prijestolju svoju majku kraljicu Beatrix, koja će abdicirati u njegovu korist, pa će Holandija dobiti prvog kralja nakon 120 godina 'ženske vladavine'.

Kraljičin dan, 30. april, inače je blagdan kada se Holanđani odijevaju u narančasto, u boju vladajuće dinastije Orange-Nassau i provode se na ulicama od zore do kasno u noć. Ove godine, na taj će dan biti ustoličen Willem-Alexander, najstariji sin kraljice Beatrix (75), koji će preuzeti dužnost kao prvi moderni holandski vladar bez formalne političke uloge. Tri dana ranije navršit će 46 godina i postati najmlađi vladar u Evropi.

Od Willema III, koji je umro 1890., Holandija nije imala kralja. Zemljom su vladale kraljice Wilhelmina, Juliana i Beatrix.

Prema nekim procjenama, javlja agencija ONASA, u Amsterdam bi se na Kraljičin dan moglo sliti 800  hiljada ljudi iz svih krajeva Holandije, čime će se broj stanovnika u gradu privremeno udvostručiti. Za razliku od drugog evropskog plemstva, holandska kraljevska porodica kombinirala je svoj utjecaj i bogatstvo sa stvarnom političkom moći, dok je istodobno izgledala kao da vodi gotovo tipičan život srednje klase.

Međutim, prošle godine kraljica prvi put nije imenovala posrednika koji vodi preliminarne razgovore za stvaranje vladajuće koalicije pošto je parlament izglasao oduzimanje te ovlasti.

Novi kralj će i dalje biti uticajan, redovno će se sastajati s premijerom, ali će ubuduće stranke same sastavljati koalicije pa će tako i osobne političke preferencije monarha prestati igrati ulogu u nizozemskoj politici. Holandska kraljevska porodica nema krunidbu jer ne postoji državna crkva pa nema ko staviti krunu na glavu budućeg suverena.

Službena lista gostiju još nije objavljena, ali protokol diktira da se vladajući suvereni ne pozivaju. Stoga će među gostima biti puno onih koji čekaju na svoje mjesto na prijestolju, poput britanskog princa Charlesa, španskog Felipea ili japanskog Naruhita.