Evropska jezička industrija u velikom porastu

Foto: Getty

Evropska jezička industrija vrijedna je najmanje 8,4 milijardi eura i idućih bi godina trebala rasti za 10 posto na godinu pošto je, uprpkos ekonomskoj krizi, zabilježila jednu od najvećih stopa rasta u EU, pokazuje novo istraživanje Evropske komisije.

Otporna na finansijsku krizu

Kako prenose evropski mediji, istraživanje o jezičkoj industriji u EU, prvo te vrste, pokazalo je da su 2008. u tom sektoru ostvareni prihodi od najmanje 8,4 milijardi eura.

Ako nastavi rasti predviđenim tempom, ta će industrija zarađivati između 16,5 i 20 milijardi eura do 2015., čime će jezički sektor postati jedan od najbrže rastućih sektora u EU, piše Euractiv.

„Čini se da je jezička industrija manje pogođena finansijskom krizom od drugih industrijskih sektora“, ističe se u izvještaju.

Objašnjavajući taj rast činjenicom da je „ta industrija drukčija nego što je bila prije“, evropski komesar za višejezičnost Leonard Orban rekao je da je „razvoj novih područja kao što su 'titlanje', prevođenje i uređivanje“ pokazao da su evropskim jezičkim stručnjacima „potrebne nove vještine“.

„Evropska komisija podržava razvoj takvih vještina, primjerice promicanjem evropskih magisterija iz prevođenja“, rekao je.

Istraživanje koje je za EK proveo Centar za jezičku tehnologiju iz Velike Britanije pokazalo je da se jezičko tržište sve više konsolidira među velikim igračima.

Ipak, niski pragovi za ulazak u područje prevođenja i tumačenja znače da na tržištu ima mnogo igrača te da je konkurencija velika.

Istraživanje također skreće pažnju na pozitivne učinke globalizacije, koja povećava potrebu za prevođenjem i tumačenjem te za drugim s jezikom povezanim uslugama.

Multinacionalne kompanije i prevođenje u Istočnoj Evropi

Od prihoda ostvarenih 2008., 5,7 milijardi eura odnosi se na prevođenje i tumačenje. No Karl-Johan Loennroth, glavni direktor Opće uprave EK za prevođenje, napominje da je „jezička industrija mnogo više od prevođenja i tumačenja - riječ je o titlanju, obrazovanju, sinkroniziranju i jezičkim tehnologijama“.

„Jezička industrija golema je čak u Velikoj Britaniji premda je engleski 'lingua franca' komuniciranja“, istakao je. „To je rastući sektor koji će to i ostati i koji pomaže cijelom gospodarstvu da raste. Globalizacija znači da engleski nije dovoljan“, prenosi Euractiv.

Istraživanje je pokazalo da je rast u jezičkom sektoru naročito impresivan u istočnoj Evropi zbog dolaska multinacionalnih kompanija.
„Proširenje EU-a dovelo je do toga da se istočnoevropske jezike prvi put smatra međunarodnim jezicima“, rekao je Loennroth.

„Učenje jezika nije samo hobi. Može vam omogućiti pristup velikom broju zanimanja, što je naravno važno s obzirom na ekonomsku krizu“, istaknuo je on.

Evropska komisija iskoristit će rezultate istraživanja kako bi poboljšala obrazovne metode i dopunila svoje statističke baze podataka.

radiosarajevo.ba