Evropljani više nisu zaljubljeni u euro

Uveden kao valuta sa obećanjima da će olakšati putovanja, ujediniti Evropu i stabilizovati cijene, euro je deceniju kasnije oštro podijelio potrošače. 

Na ulicama Berlina, Madrida i Bratislave vlada slično mišljenje da je, uprkos jasnim prednostima, prelazak na euro podigao troškove života i doveo do velike političke i ekonomske neizvjesnosti u bloku zemalja korisnica, prenosi francuska novinska agencija AFP. 

Euro koji predstavlja najopipljiviju manifestaciju evropske integracije u svakodnevnom životu, postao je simbol dužničke krize i ekonomskih problema. 

"Otkad smo uveli euro u Francuskoj, odrekli smo se kupovne moći", ljutito je prokomentarisala Vivijen Vangik u centru Pariza. 

U Njemačkoj, 85 posto građana smatra da je euro podigao cijene, pokazala je nedavna anketa. 

Maria Anheles iz Madrida kaže: "Otkad smo prešli na euro, ono što je ranije koštalo 100 pezeta sada košta euro" ili 160 pezeta. 

Iako statistika ne odaje takav utisak i pokazuje da je inflacija tokom protekle decenije iznosila oko dva posto godišnje, među onima koji se sjećaju starih valuta u svojim zemljama rašireno je mišljenje da su sa uvođenjem eura cijene porasle. To je naročito primjetno u zemljama koje su posljednje prihvatile zajedničku valutu. 

"Sve cijene su skočile otkad smo uveli euro. Penzionerima je uvijek bilo teško da žive od primanja", ocijenila je penzionerka Elena iz Bratislave, gde je euro uveden 2009. 

"Međutim, sada je i mladim porodicama teško da zarade za život", dodala je ona. 

Mladima ne smeta

U mnogim zemljama Evrope vlada veoma visoka nezaposlenost među mladima, koji se gotovo i ne sjećaju ranijih valuta. 

"Više ne znam ni da preračunavam vrijednosti valuta. Sve računam u eurima", izjavila je 23-godišnja Parižanka Stefani Žordan. 

"Ja sam odana euru, otkad sama trošim novac, sve je u eurima", navela je 24-godišnja Ana Hiling iz Berlina. Za nju je njemačka marka, za kojom Nijemci i dalje žale u mnogobrojim anketama, samo davno sjećanje. Ona se nada da pred eurom leži svijetla budućnost i smatra da je "uzbudljivo okretati novčiće i reći: 'O, pa ovaj je iz te i te zemlje'", rekla je Hiling o simbolima svake od 17 zemalja eurozone koji se nalaze na poleđini kovanica eura. 

Smatra se da je velika prednost eura to što je omogućio da se građani kreću iz jedne zemlje u drugu uz upotrebu istih novčanica i kovanica, što eliminiše neke troškove, neugodnosti i gubitke do kojih dolazi konverzijom valuta. Međutim, teška ekonomska vremena umanjila su tu prednost. 

"Više ne mora da se mijenja novac kada putujete, ali ja više ne putujem jer je to skupo", rekao je prodavac ribe iz Bratislave Rodni Kamil. "Moj život je otežan od uvođenja eura, ali nije se promijenila samo valuta, već i vremena. Sa eurom, imam osjećaj da mogu da kupim manje za istu količinu novca nego prije nekoliko godina pa, da bih kupio ono što mi je potrebno, moram da radim više", zaključio je on. 

Njegov zemljak, 50-godišnji preduzetnik Jano Bosanski, skeptičan je po pitanju budućnosti eurozone.

"Spasavamo bogatije zadužene zemlje, pozajmljujemo im novac. U isto vrijeme smo i jeftina radna snaga, a sve je oko nas skuplje', ocijenio je on. Prema nedavnoj anketi, 70 odsto Španaca smatra da im euro donosi malo ili nimalo koristi. Međutim, u Grčkoj, koja je epicentar krize, još nije zavladala nostalgija za drahmom. 

"Ako bismo se vratili na drahmu, zapali bismo u siromaštvo, to zaista nema smisla", naveo je penzionisani Atinjanin Angeliki. 

Njemački advokat Kerstin Bode-Rau smatra da je "euro ojačao povezanost u Evropi i primorao nas da radimo zajedno". Ona ipak priznaje da je "razumno" vezana za zajedničku evropsku valutu, dok je u mladosti povezanost sa njemačkom markom bila više emotivna. 

Zemlje EU koje nisu članice monetarne unije teško da zavide članicama zone eura. Britanci su za euro zainteresovani manje nego ikad, a želja drugih zemalja da se pridruže euroklubu slabi. Nedavna anketa je pokazala da je, prvi put od 2005., više Litvanaca bilo protiv nego za uvođenje eura.