EU i crno tržište na internetu

Dok Evropska unija planira potaknuti učestaliju upotrebu elektroničkih kartica koje bi trebale zamijeniti skuplje i manje sigurno plaćanje gotovinom, najnovija studija pokazuje da su podaci o kreditnim karticama i bankovnim računima najprodavaniji 'artikli' na internetskom crnom tržištu.

Prošle je godine na informacije o kreditnim karticama otpadalo 32 posto podataka do kojih se nezakonito moglo doći na internetu, dok je u 2007. njihov odgovarajući udio iznosio 21 posto, pokazala je studija multinacionalne kompanije za zaštitu podataka „Symantec“.

Udio dostupnih informacija o bankovnim računima porastao je prošle godine na 19 posto, u odnosu na 17 posto u 2007., navodi se u izvještaju.

Crna internetska ekonomija 'posluje' putem internetskih stranica ili još češće putem 'chat-roomova', na kojima se osobne informacije svih vrsta prodaju po dostupnim cijenama. „Symantec“ je izračunao da se cijene osjetljivih informacija o kreditnim karticama i njihovim vlasnicima vjerojatno kreću u rasponu od 4,5 eurocenti do 22,8 eura (šest centi do 30 dolara).

Cijene variraju ovisno o tačnosti ponuđenih informacija koje uz uobičajeni broj kreditne kartice, datum njezina isteka i podatke o nositelju mogu uključivati i PIN i lozinke.

Podaci o bankovnim računima nešto su skuplji i cijene im se kreću od 7,50 do 757 eura (10 do hiljadu dolara). Najčešća su meta kriminalaca korporativni bankovni računi, zbog velikog prometa.

Hakeri se za prikupljanje takvih podataka služe metodama poput 'phishing' prijevara kojima se korisnike usluga elektronske pošte pokušava namamiti da otkriju povjerljive podatke, kao i snimanjem podataka s magnetnih traka na karticama i provalama u baze podataka.

Evropska unija je pak Direktivom o uslugama plaćanja i uspostavom Jedinstvenog područja plaćanja eurom (SEPA) nakanila potaknuti učestaliju upotrebu kartica dok su njezini pokušaji da zakonodavnim inicijativama načne problem sve učestalije zloupotrebe ostali prilično skromni, upozoravaju autori „Symantecove“ studije.

Iako kartičarske kompanije primjenjuju nove, efikasnije sustave zaštite od zloupotrebe, rizik raste proporcionalno upotrebi kartica. Tako je SAD zemlja s najviše kartica u opticaju (1,3 milijarde, u prosjeku četiri po stanovniku) i ujedno najveći centar ilegalnog 'chatanja' i stranica na kojima se prodaju ukradene kartice.

SAD je također najveći u svijetu 'host' ilegalnih stranica za 'phishing' prijevare, s udjelom od čak 43 posto, dok je drugo mjesto pripalo Poljskoj s udjelom od šest posto.

„Symantec“ je u 2008. otkrio više od 55 hiljada stranica za 'phishing', što je 66 posto više nego u 2007.

EurActive.com/radiosarajevo.ba